Trebaju nam inženjeri, a ne diplomate i menadžeri
Rezultati ovog projekta pokazali su da bi bilo potrebno uvesti podsticajne mjere, stipendije i slično, za studente koji se odluče za studije elektrotehnike, telekomunikacija...
Prilikom upisa studenata na prvu godinu fakulteta država bi trebalo da vodi računa da na studijske programe kao što su menaždment, primijenjeno računarstvo, turistički i hotelijerski menadžment, diplomatija i međunarodnih odnosi smanji broj upisanih, kako na budžetu, tako i samofinansirajućih studenata.
Razlog za to je, kako se piše u Analizi odnosa ponude i tražnje tržišta rada koja je rezultat primjene Programa stručnog osposobljavanja visokoškolaca uspostvaljanje ravnoteže u odnosu ponude i tražnje na tržištu rada.
Rezultati ovog projekta pokazali su da bi bilo potrebno uvesti podsticajne mjere, stipendije i slično, za studente koji se odluče za studije elektrotehnike, telekomunikacija i računara, građevine, energetike i automatike, primijenjene poljoprivrede, matematike i fizike.
Analiza koja je proistekla iz vladinog programa mogla bi ubuduće biti osnov za kreiranje upisne politike u ustanovama visokog obrazovanja. U tom dokumentu je preporučeno da se prilikom razmatranja zahtjeva za reakreditaciju postojećih studijskih programa posebna pažnja posveti sličnostima i razlikama u sadržaju programa.
“S obzirom na to da postoji značajan broj programa koji imaju sličan naziv, što može indikovati i značajne sličnosti u samom sadržaju, čime se otvara mogućnost za produbljivanje neuravnoteženosti ponude i tražnje”, koju je uradio Savjet za unapređenje poslovnog ambijenta, regulatornih i strukovnih reformi, na čelu sa Igorom Lukšićem.
U analizi piše i da prilikom definisanja upisne politike treba razmotriti da li je tržištu rada potrebna radna snaga sa 33 studijska programa, za koje niko od poslodavaca iz programa nije iskazao interesovanje.
“Za 51 studijski program koji nije završio niko od prijavljenih korisnika Programa, a za koji su poslodavci iskazali interesovanje, potrebno je razmotriti da li se i dalje realizuju na ustanovama visokog obrazovanja i, ukoliko to nije slučaj, pokrenuti inicijativu za njihovu ponovnu realizaciju. Ukoliko se programi realizaciju, treba razmotriti mogućnost povećanja broja upisanih studenata”, piše u analizi.
Preporučeno je i da je, u cilju rješavanja problema nedostatka praktičnih znanja i vještina, potrebno razmotriti mogućnost uvođenja obavezne prakse tokom studija kroz izmjene Zakona o visokom obrazovanju.
( Milica Novaković )