Jovović: Nijedna crkva ne može biti privilegovana

Novi zakon o pravnom položaju vjerskih zajednica mora se bazirati na odvojenosti crkve od države, i nijedna crkva ne može imati posebne privilegije, kazao je pomoćnik ministra za ljudska prava, Ivan Jovović.

Jovović je podsjetio da je ove godine predviđeno donošenje novog zakona, navodeći da se položaj vjerskih zajednica mora usaglasati sa pravnim poretkom države, jer je važeći akt usvojen 1977. godine.

“Novi zakon se mora bazirati na odvojenosti crkve od države i na garantovanju slobode vjeroispovjesti, a nijedna crkva ne može imati posebne privilegije”, rekao je Jovović na okruglom stolu Sloboda vjeoispovjesti u Crnoj Gori.

On je dodao da su državni organi u proteklih 20 godina materijalno pomagale vjerske zajednice u obnovi vjerskih objekata.

“Vlada je pomogala dobrotvorni rad vjerskih zajednica iako u Ustavu ne postoji odbredba da država mora materijalno pomagati bilo koju crkvu”, precizirao je Jovović.

On je saopštio da je Vlada učestvovala u plaćanju 50 odsto doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje sveštenika i vjerskih službenika, za koje su vjerske zajednice dostavile evidencije.

Jovović je podsjetio da je Vlada potpisala ugovore o uređivanju odnosa sa Katoličkom, Islamskom i Jevrejskom zajednicom u Crnoj Gori, i dodao da izvršna vlast planira da to uradi u bliskoj budućnosti i sa pravoslavnom zajednicom.

“Vlada planira da reguliše i odnose sa pravoslavnom zajednicom, jer je njena istorijska uloga od neupitnog značaja za sadašnjost i budućnost unutrašnjih odnosa i međureligijske kohezije”, naveo je on.

Jovović je kazao da novi zakon ne može regulisati sve odnose sa vjerskim zajednicama, jer su neki bitni u nadležnosti drugih resora i državnih organa.

“U te odnose, koje novi zakon ne može regulisati su vraćanje svojinskih ovlaštenja, školovanje, građevinske dozvole i izdavanje državljanstva sveštenciama”, rekao je on.

Mitropolit crnogorsko-primorski Amfilohije kazao je da sadašnja crnogorska vlast izrasla iz “marksističko-totalitarne ideologije”

“Ta ideologija i sve što je ona stvarala, je propala, ali njen duh i njeno načelo ostalo je i ostvaruje se pod drugim vidom”, naveo je Amfilohije.

On je naveo da je u Crnoj Gori pored pozitivnih promjena u duhu evropske demokratije, primjetna tendencija obogotvorenja države i nacije.

„Te dvije kategorije koje su zemaljske, i ako se prihvate kao mjera slobode vjerispovjesti ne mogu otići daleko od onoga što je bilo prije i biće nemoguće doći do istinskog napretka u utemeljenju slobode na priznatim načelima savremenom svijetu“, precizirao je Amfilohije.

On smatra da je to jedna od najvećih opasnosti za normalno funkcionisanje društva u nezavisnoj Crnoj Gori.

„To nas je i podstaklo da iniciramo ovakve skupove da bi utvrdili u kakvom stanju je sloboda vjerispovjesti u Crnoj Gori“, rekao je Amfilohije.

Koordinator Pravnog savjeta Mitropolije Velibor Džomić, rekao je da je sloboda vjeroispovjesti temeljno ljudsko pravo i neophodno je poštovati različita uvjerenja, navodeći da građani zbog razlčitih uvjerenja ne treba da trpe šikaniranja i progone.

On je naveo da je sloboda vjerospovjesti je garantovana Evropskom konvencijom o ljudskim pravima i Poveljom Ujedinjenih nacija i Ustavom Crne Gore.

„Uvijek ima problema u ostvarivanju tih, kao što ih ima i ostvarivanju drugih ljudskih prava, ali načelno se može reći da se sloboda vjeroispovjesti u Crnoj Gori poštuje,ali je to potrebno dalje normirati“, rekao je Džomić.

On smatra da je novi zakon o pravnom položaju vjerskih zajednica mora da uvaži međunarodne standarde i slobodu vjeroispjevosti, i da uredi položaj crkava kao što je to urađeno u državama Evropske unije.

Džomić je ocijenio da pojedinci pogrešno tumače slobodu vjeroispovjesti, „jer je svako pravo i sloboda ograničeno slobodom drugog“.

„Ljudska prava pa i sloboda vjeroispovjesti, su ograničena i na tim granicama se pojavljuju problemi“, naveo je on.

Sekretar u Ministarstvu pravde, Nataša Pešić kazala je da se Crna Gora ponosi kulturom vjerskog suživota.

Ona je navela da će taj vladin resor sarađivati sa vjerskim poslenicima koji su, kako je pojasnila, imaju misiju da pomažu ljudima, društvu u kojem žive i čuvanju svoje države.

„Vlada podržava dijalog što šireg segmenta društvene zajednice“, rekla je Pešić.

Skupu, koji je organizovala Mitropolija crnogorsko-primorska, prisustvali su i predstavnici Katoličke, Islamske i Jevrejske zajednice u Crnoj Gori.

Galerija

( Mina )