Oduzeta imovina vrijedna 45 miliona eura, a upravlja se sa 80 hiljada

Crnogorski državni organi suzdržavaju se od vođenja finansijskih istraga, procesuiranja takvih slučajeva, pa i oduzimanja nelegalno stečene imovine, pokazuje analiza koju je uradio Centar za demokratiju i ljudska prava (CEDEM). Ta nevladina organizacija (NVO) predstavila je danas publikaciju Konfiskacija i upravljanje imovinskom koristi stečenom izvršenjem krivičnih djela u crnogorskom zakonodavstvu i praksi. Projekt menadžer CEDEM-a Marija Vuksanović kazala je da je cilj studije da ukaže na određene segmente sistema koje treba mijenjati kako bi takozvano prošireno oduzimanje imovinske koristi postalo efikasan instrument u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije. „Uočili smo da je crnogorska praksa u ovom smislu jako limitirana, i da postoje samo tri slučaja u kojima je došlo do privremenog proširenog oduzimanja imovine - slučaj Kvan, koji se vezuje za Viši sud u Podgorici, i Kalić i Šarić koji su procesuirani pred Višim sudom u Bijelom polju“, navela je Vuksanović. Prema njenim riječima, studija je pokazala da postoji nesrazmjera između broja procesuiranih krivičnih djela u kojima se ta mjera mogla primijeniti, i konačne vrijednosti oduzete imovine. „Što na neki način upućuje na zaključak da se državni organi suzdržavaju od primjene vođenja finansijskih istraga, njihovog procesuiranja, pa i samog oduzimanja imovinske koristi“, kazala je Vuksanović. Ona je pojasnila da je u Crnoj Gori, kroz ta tri slučaja, do sada oduzeta imovinska korist u vrijednosti od oko 45 miliona eura. „Upravi za imovinu je, međutim, na upravljanje povjerena samo imovina u vrijednosti 80 hiljada eura, što znači da postoji ozbiljna diskrepanca između vrijednosti oduzete imovine i njenog konačnog stavljanja u funkciju od nadležnih državnih organa“, precizirala je Vuksanović. U CEDEM-u smatraju da je mali broj finansijskih istraga koje su rezultirale oduzimanjem imovine posljedica toga što je većina aktivnosti bila fokusirana na izgradnju zakonodavnog okvira, nabavku potrebne opreme i organizaciju obuka. Vuksanović je pojasnila da to još nije dovoljno da bi zajednički istražni tim koji je formiran u punoj mjeri radio na otkrivanju i identifikaciji i praćenju nelegalno stečene imovinske koristi. „Uočili smo i da su se sudovi suočili sa ozbiljnim problemom utvrđivanja visine i vrste imovinske koristi koja je oduzeta, i da tu ni finansijska istraga nije dala dovoljno podataka“. Studije slučaja koje je uradio CEDEM pokazale su da je u 2011. Godini, u podgoričkom Višem sudu, bila samo jedna finansijska istraga koja je rezultirala oduzimanjem imovine, a u bjelopoljskom dvije. „Međutim, u prošloj godini nije uopšte bilo zahtjeva Tužilaštva za privremeno oduzimanje imovine, što na neki način predstavlja korak unazad“, kazala je Vuksanović. Ona je navela da se, pored procesuiranja tih slučajeva, pojavio veoma izražen problem upravljanja oduzetom imovinom. „Iako imamo podzakonske akte koji omogućavaju prodaju, odnosno davanja u zakup te imovine, zbog veoma slabog interesovanja potencijalnih kupaca i zakupodavaca, ta imovina nije stavljena u funkciju“, pojasnila je Vuksanović. Osim toga, kako je navela, većina privrednih društava čiji su okrivljeni osnivači ili odgovorne osobe, pod blokadom su. „Prema informacijama koje smo mi dobili od Uprave za imovinu, mnoge banke su pokrenule postupak prinudne naplate svojih potraživanja, što dodatno dovodi u pitanje na koji način se ta imovina dalje može održavati i kakve nadležnosti Uprava ima u tom postupku“, navela je Vuksanović. Ona je pojasnila da su i oduzete nepokretnosti takođe pod hipotekom, i da je do sada samo Hipo Alpe Adria pokrenula postupak za namirenje, ali su to najavile i druge banke. Vuksanović je kazala da je Uprava za imovinu, prema nezvaničnim podacima, do sada potrošila oko 40 hiljada eura na održavanje privremeno oduzete imovine.

Pažin: Kriminal treba učiti ekonomski nemoćnim Zastupnik Crne Gore pred Evropskim sudom za ljudska prava, Zoran Pažin, kazao je da sva dosadašnja iskustva u kreiranju antikriminalne politike u Crnoj Gori ukazuju da samo proglašenje okrivljenog krivim i izricanje zatvorske kazne, nije ozbiljnije pomjerilo strukturu kriminala, posebno organizovanog. On je pojasnio da krivična djela organizovanog kriminala i korupcije najčešće kao motiv imaju finansijsku dobit, koja služi kao generator novih kriminalnih altivnosti i ekonomski osnov za proširenje baze organizovanog kriminala, nabavkom savremene tehničke opreme koja, kako je naveo, ponekad nadilazi i same tehničke kapacitete države. Pažin je kazao da se tako nelegalno stečeni prihodi koriste za pokušaj ubacivanja u legalne ekonomske tokove, kroz takozvano pranje novca, i na taj način se želi ostvariti ekonomski i finansijski uticaj u društvu. „Podaci relevantnih međunarodnih organizacija od 500 milijardi do bilion dolara na godišnjem nivou su svakako zabrinjavajući, ujedno i upućujući za Crnu Goru da i ona mora dati svoj doprinos u borbi protiv tog, izuzetno negativnog, društvenog fenomena“, smatra bPažin. On je kazao da privremeni izostanak članova kriminalnih organizacija, pa čak i kad se radi o njihovim vođama, ne znači ujedno i njihov kraj, nego su one opstajale, a ponekad i jačale. Kako je naveo, razloge za to treba tražiti u nedirnutoj ekonomskoj moći organizovanog kriminala, potpomognutoj korupcijom kao njegovim žarištem i katalizatorom, koju postojeći model krivično pravne zaštite nije do sada ozbiljnije ugrožavao, bez obzira što je i u ranijem krivičnom zakonodavstvu postojala mjera oduzimanja imovinske koristi pribavljene krivičnim djelom. Pažin smatra da razlog treba tražiti i i u inertnosti i nepripremljenosti tužilaca i sudija za sve ono što predstavlja savremeni izazov u građenju njihove profesije. „Potrebno je ekonomski razvlastiti kriminal, učiniti ga ekonomski nemoćnim, i to je najbolji put da se društvo izbori sa ovim izuzetno opasnim i negativnim društvenim fenomenom“, ocijenio je on. Prema njegovim riječima, analiza koju je uradio CEDEM pokazala je da postojeći model oduzimanja imovinske koristi, a sa druge strane imovinsko pravni zahtjev oštećenog u krivičnom postupku, nije na najbolji način uređen. „Sud će izreći oduzimanje imovinske koristi samo ako ona prelazi iznos dosuđen oštećenom u imovinsko pravnom zahtjevu, i na taj način se zapravo štite prava oštećenog, odnosno daje im se prioritet“, pojasnio je Pažin. On je kazao da, međutim, problem u sudskoj praksi predstavlja činjenica da sudovi veoma rijetko primjenju odredbu Zakonika o krivičnom postupku koja upućuje sud na obavezu da sam riješi imovinsko pravni zahtjev oštećenog, koji se može odnositi na povraćaj stvari, naknadu štete ili poništaj pravnog posla. „Krivični sudovi najčešće upućuju oštećenog da u parničnom postupku rješava to pitanje, što u praksi znači da država najčešće nije u prilici da raspolaže sa oduzetom imovinom sve dok se ne riješi pravni status oštećenog, odnosno njegov imovinsko pravni zahtjev“, naveo je Pažin.

Bešić: Problem je nedostatak informacija Glavni metodolog CEDEM-a Miloš Bešić kazao je da je ta NVO, u okviru projekta, uradila intervjue sa kompetentnim sagovornicima i civilnog sektora, prije svega iz medija i strukovnih udruženja, koji se na određen način bave tom problematikom. „Kao prvi problem, naši sagovornici su identifikovali nedostatak informacija, a ukazali su i na neefikasnu primjenu zakona o pristupu informacijama“, kazao je Bešić. Ispitanici su, kako je naveo, ocijenili i da država ne čini dovoljno na tom planu, da je proces oduzimanja imovine netransparentan, kao i da ne postoje standardi za praksu upravljanja oduzetom imovinom. Kao ključne prepreke, ispitanici su prepoznali nedostatak političke volje za rješavanje tog problema, nedovoljnu koordinaciju u radu državnih organa, loše finansijsko stanje u državi i društvu, neagilnost nadležnih službi i nedostatak efikasnih rješenja za upravljanje oduzetom imovinom. Zamjenik šefa misije u američkoj Ambasadu, Daglas Džons, kazao je da je oduzimanje imovine širom svijeta postalo jako moćno oružje protiv organizovanog kriminala i korupcije, zato što udara na ekonomske osnove kriminalne aktivnosti. „To je jedan vitalan dio borbe protiv organizovanog kriminala i korupcije, koji korumpirane udara tamo gdje ih najviše boli – po njihovom džepu“, rekao je on.

( MINA )