Sindikat zdravstva pozvao na razmišljanje o privatizaciji u tom sektoru
Konferencija je uslijedila kao rezultat sastanka sindikata održanog u Temišvaru od 25. do 27. marta
Predstavnici sindikata zdravstva pozvali su zdravstvene vlasti da dobro razmisle o privatizaciji tom sektoru, kako bi očuvali stabilnost sistema.
Oni su na konferenciji, koju sindikalci organizuju u sito vrijeme u više država jugoistočne Evrope, skrenuli pažnju na negativne posljedice privatizacija, koje plaćaju građani, jer se novac iz budžeta preliva u džepove privatnih vlasnika.
Konferencija je uslijedila kao rezultat sastanka sindikata održanog u Temišvaru od 25. do 27. marta.
Predsjednik Sindikat zdravstva pri USS dr Vladimir Pavićević kazao je da javno zdravstvo treba da bude prioritet, kako Crna Gora ne bi doživjela sudbinu zdravstva Bugarske i Rumunije, koje su privatizovanjem te grane urušili kvalitet i dostupnost usluga.
"U Rumuniji je tako zatvoren veliki broj bolnica, pretovorene su u staračke domove, otišao je ogroman broj zaposlenih, a plate su niže nego u Crnoj Gori, iako je riječ o članici Evropske unije. Obim privatizacije u Crnoj Gori još nije na tom nivou, ali ako se tendencija nastavi, može da bude loše i po zaposlne i po građane", kazao je Pavićević.
Pojava da medicinari traže druge destinacije kako bi našli "sreću" u profesiji, prisutna je i u Crnoj Gori, ali, prema njegovim riječima, još nije dobila masovni karakter.
On je poručio da organizacija zdravstvenog sistema mora biti bolja, jer se na neke preglede puno čeka, a i prisutna je praksa da kod iskog ljekara u javnoj bolnici pacijant čeka mjesec dana, dok ga isti doktro kod privatnika pregleda najkasnije za dan, dva.
"Takođe, pojedine sofisticirane oftalmološke usluge i vantjelesna oplodnja, najprije su počele da se rade u privatnim ustanovama, a tek kasnije je bilo moguće da se dobiju u državnoj ustanovi. Zašto Klinički centar kao ustanova tercijarnog sektora ne može biti osposobljena da radi vantjelesnu oplodnju, ako su ti isti ljekari u privatnim ustanovama angažovani za te procedure", pitao je Pavićević.
On je ukazao da se često dešava da menadžmetni javnih ustanova nijesu toliko aktivni kada je riječ o borbi za veći budžet, dok se privatni rukovodioci lako izbore za isto.
Predsjednica Sindikata zdracvstva pri SSCG dr Ljiljana Krivokapić kazala je da Fond za zdravstveno osiguirnaje nije dao podatke o novcu koji je iz državne kase odvojen za privatnike u toku prošle godine, te da raspolažu samo sa informacijom da je oko dva milkiona uplaćeno Institutu u Igalu i bolnici u Meljinama.
"Ministartsvo zdravlja je u sadejstvu sa sindikatima omogućilo zaposlenima dodatni rad u okviru svojih ustanova. Tendencija je da se profit koji je prvenstveno i prioritet privatnog sektora, preseli u javni. Tendencija je i da se svakome ko radi omogući da u svojoj ustanovi dodatno zaradi, jer je više od 20 odsto kapaciteta kako bolničkog sektora tako i u Kliničkom sektoru u popodnevnim satima neiskorišteno. Ti kapaciteti se moraju iskoristiti za dobrobit pacijenata, i naravno svih koji rade u sektoru zdravstva", kazala je Krivokapić.
Predsjednik Sindikata cetinjske bolnice dr Mihailo Babović poručio je da profit nikada ne smije biti prioritet u zdravstvenoj djelatnosti.
( Dražen Đurašković )