Drevni grad Pompeja u kandžama napuljske mafije

Pošto je gotovo 2.000 godina bila zatrpana ispod vezuvskog pepela, Pompeja je uspjela da se izdigne – postavši jedna od najpoznatijih istorijskih lokacija i turističkih atrakcija u svijetu.

Međutim, tokom protekle decenije – pod teretom 2,3 miliona posjetilaca svake godine – Pompeja je ostala teško zapuštena. To stanje najbolje oslikava urušavanje Kuće gladijatora 2010.

"Bili smo zapanjeni kada su se urušile zidine,“ kazao je tom prilikom ugledni arheolog Andrea Karandini, koji ističe hitnu potrebu za njenom restauracijom.

Bitku za spas Pompeje, međutim, ugrožava još jedan neprijatelj u vidu napuljske mafije. Pojedini poznavaoci prilika strahuju da će biti potrebno još jedno čudo kako bi se ona izvukla iz kandži mafije.

Prošle sedmice, istražitelji su najavili pokretanje istrage o navodnoj umiješanosti mafije u restauraciju Pompeje, u što italijanska vlada i Evropska unija ulažu 105 miliona eura.

Usljed decenija „zapuštavanja i lošeg održavanja“, drevnom gradu je neophodna pažljiva restauracija – i puno novca da bi se ona finansirala. Ukupno 105 miliona eura trebalo je da bude utrošeno na savremeni podzemni odvodni sistem, uz skenere koji bi trebalo da identifikuju problematične oblasti (obilne padavine se smatraju glavnim krivcem za mnoga od skorijih urušavanja) kao i na restauraciju i ponovno otvaranje ključnih djelova grada. Javnosti su 1956. na raspolaganju bile 64 strukture u Pompeji; danas ne više od pet.

Račun za jedan ugovor, dogovoren na manje od 500.000 eura, misteriozno je narastao na pet miliona. Čak ni darežljivost EU ne ide toliko daleko, ističe „Indipendent“

Dvogodišnji projekat počeo je u februaru, šest mjeseci poslije roka. Činilo se da se završava priča o zapuštavanju ili da u najmanju ruku počinje jedno novo doba. Međutim, dok su restauratori pripremali alat, policija u Kampanji uhapsila je jednu preduzetnicu i ispitivala aktivnosti četvoro visokih zvaničnika, koji se sumnjiče da su isplaćivali napumpane cijene za restauraciju.

Račun za jedan ugovor, dogovoren na manje od 500.000 eura, misteriozno je narastao na pet miliona. Čak ni darežljivost EU ne ide toliko daleko, ističe „Indipendent“.

U kućnom pritvoru se početkom februara našla Anamaria Kakavo, vlasnica restauratorske kompanije kojoj je dodijeljen ugovor težak osam miliona eura za Teatro grande. Inženjeri koji su radili na tom projektu našli su se na crnoj listi a zaplijenjen je materijal sumnjivog kvaliteta koji se koristio za restauraciju pomenute građevine.

Jedan od zvaničnika koji se našli na meti istrage zbog navodne zloupotrebe službenog položaja je Marčelo Fiori, specijalni komesar Uneska koji je nadgledao obnovu Pompeje od avgusta 2008. do jula 2010.

Ali problem nije spriječen optuživanjem nekolicine menadžera za nezakonito punjavanje svojih džepova. Iz sijenke vreba nešto daleko ozbiljnije – Kamora. Na svega 15 km udaljenosti nalazi se Napulj, baza Kamore, koja ima udjela u svemu od narkotika preko građevinskih projekata do sakupljanja otpada.

Ministarka unutrašnjih poslova Ana Marija Kankeljeri pohvalila se ranije u jednom intervjuu: „Postigli smo izvanredne rezultate implementiranjem protokola koji garantuje sigurnost i razvoj važnih projekata. To smo postigli sa Ekspom, sa Pompejom i obnovom Emilije Romanje nakon zemljotresa“.

Pojačavajući ove bojazni, mala armija karabinjera, finansijske policije i zvaničnika na čelu sa Mariolinom Đoljom, vođom lokalne jednice za borbu protiv mafijeu, umarširali su u Pompeju prošle sedmice u potrazi za dokazima aktivnosti Kamore

Prošlog četvrtka je, međutim, osvanula vijest koja ukazuje da radovi na Ekspu – svjetskom sajmu koji bi trebalo da bude održan u Milanu 2015 – mjesecima kasne u odnosu na rok i da i dalje guta ogromne djelove državnog novca. Međutim, i dalje treba pronaći rješenje koje će garantovati da će državni novac namijenjen za Pompeju i njena blaga zaista otići tamo gdje su i namijenjena.

Pojačavajući ove bojazni, mala armija karabinjera, finansijske policije i zvaničnika na čelu sa Mariolinom Đoljom, vođom lokalne jednice za borbu protiv mafijeu, umarširali su u Pompeju prošle sedmice u potrazi za dokazima aktivnosti Kamore.

Istražitelji su provjeravali dokumenta, aktivnosti na terenu i identitete radnika u potrazi za znacima organizovanog kriminala.

Aktivisti u toj italijanskoj regiji ne sumnjaju šta će istražitelji naći ako samo zagrebu ispod površine.

„Nema sumnje da će Kamora pokušati da se okoristi“, kazao je Fabio Đulijani, portparol organizacije za borbu protiv mafije „Libera“.

Međutim, portparolka evropskog komesara za regionalna pitanja kazala je za „Indipendent“ da je sigurna da mafija neće staviti prste na njihov novac.

„Imamo veoma snažan sistem“, ispričala je Širin Viler.

„Upravnika će pažljivo nadgledati tri italijanska ministarstva – kulture, unutrašnjih poslova i regionalnog razvoja – ali i Evropska komisija, institucije koje su investirale svoj krdibilitet u ovaj projekat“

„Fokusirali smo se na ovaj aspekat jer je regija, nažalost, zaražena Kamorom. Međutim, naš sistem će biti efikasan jer će specijalni komesar Fernando Guido, koji je poslat iz Rima, biti tamo od početka do završetka radova kako bi garantovao sigurnost“.

Zar nije bivšeg specijalnog komesara Uneska Marčela Fiorija – koji je trenutno pod istragom – takođe imenovao Rim?

„Upravnika će pažljivo nadgledati tri italijanska ministarstva – kulture, unutrašnjih poslova i regionalnog razvoja – ali i Evropska komisija, institucije koje su investirale svoj krdibilitet u ovaj projekat“, kazala je Viler.

Poznavaoci prilika smatraju da zabrinutost zbog korupcije i organizovanog kriminala ne bi trebalo da odvrati pažnju sa neuspjeha države da se brine o svojoj jedinstvenoj kulturnoj baštini. Među njima je Antonio Irlando, šefa Observatorija za kulturnu baštinu.

„Je li Kamora uzrok svih problema i propadanja Pompeje? Možda pojedinih. Ali sigurno nije odgovorna za sve“, kazao je Irlando i dodao da je solucija „svakodnevno brižljivo odžavanje“ – što vlasti očigledno nisu radile posljednjih decenija.

( Miloš Rudović )