Zašto Crna Gora još nije uspjela da privuče lou kost kompanije?
Ciljna grupa lou kost kompanija su ljudi u velikim gradovima koji otkrivaju nove destinacije tako što koriste povoljne cijene karata
Lou kost kompanije je najlakše privući snižavanjem cijena aerodromskih usluga, ali im se ne smiju dati ustupci koji bi diskriminisali tradicionalne prevoznike, smatra hrvatski stručnjak i predsjednik Evropskog udruženja aerodroma do pet miliona putnika Tonči Peović.
Peović je za „Vijesti nedjeljom“ kazao da ne zna zašto više lou kostera ne leti iz Crne Gore, te da su oni „uglavnom osjetljivi na cijene usluga i na vrijeme kad mogu da lete“.
„Nedavno je u Letoniji jedan mladi ministar odlučio da dekretom snizi cijene aerodromskih usluga, što je naišlo na negodovanje uprava aerodroma. Tako su, međutim, ljudi širom svijeta, koji možda nisu maštali da putuju u Rigu, dobili priliku da preko lou kost prevoznika koji su otvorili linije stignu tamo za malo novca. Promet na aerodromima je porastao za oko 80 odsto, i to je svima donijelo dobro“ objašnjava Peović.
Ustupci se, kako kaže, ne smiju dati samo lou kosterima, jer bi to značilo da se tradicionalni prevoznici stavljaju u podređen položaj, što je protivno međunarodnim propisima čiji su potpisnici sve zemlje regiona.
„Država može da vodi politiku tako što će dati podsticaje kompanijama koje lete na određenim rutama i u određeno vrijeme, bilo da su to low cost ili tradicionalne kompanije. Tako bi se postigao cilj da se otvore neke povoljne linije a da niko ne bude diskriminisan“, istakao je Peović.
Low cost kompanije, kako je kazao, imaju drugačiji poslovni model od tradicionalnih. Efikasnije su od tradicionalnih prije svega zato što su im popunjenije kabine, ali i zbog toga što ostaju manje na zemlji.
„Lou kosteri traže da budu na aerodromu najviše pola sata, jer im se prihodi povećavaju ako ne čekaju dugo na novo polijetanje. Oni zapravo žele da imaju jednu ili dvije rotacije više u toku dana da bi sa istim troškovima ostvarili veći profit. Zaradu povećavaju i drugim uslugama, kao što su prodaja hrane i pića, raznih proizvoda, čak i reklama na trupu aviona, što im donosi dodatni prohod u odnosu na tradicionalne. Takođe, ostvaruju niske cijene aviona jer ih naručuju po 50 ili 100, što im kasnije osigurava i bolju prodajnu cijenu“, kaže Peović, i dodaje da tradicionalni prevoznici prvo pokušavaju da napune biznis klasu, i tako odbijaju kupce.
U štampanom izdanju čitajte:
- Kako država treba da pregovara sa niskobudžetnim prevoznicima?
- Hoće li se to ugroziti Montenegro Airlines?
- Šta o svemu misle na aerodromima?
- Kakvo je stanje u regionu i svijetu?
( Boris Adžić )