Pruga Podgorica-Skadar za bolju povezanost Crne Gore i Albanije

Planirana rekonstrukcija crnogorskog dijela pruge Podgorica-Skadar daće snažan podsticaj razvoju privrednih aktivnosti i boljoj infrastrukturnoj povezanosti Crne Gore i Albanije za tranzitni saobraćaj, ocijenjeno je danas na poslovnom forumu crnogorskih i albanskih privrednika u Skadru.

Skup su organizovale Privredna komora Crne Gore i Unije privrednih komora Albanije, a učestvovalo je više od 200 predstavnika kompanija i državnih uprava.

Učesnicima su se u plenarnom dijelu obratili premijeri Crne Gore i Albanije Duško Marković i Edi Rama.

Iz PKCG je saopšteno da su predsjednici Privredne komore Crne Gore Vlastimir Golubović i Unije privrednih komora Albanije Ines Mucostepa potpisali na forumu Sporazum o saradnji kojim promovišu dalji razvoj trgovačkih i ekonomskih odnosa kompanija dvije zemlje.

Mucostepa je kazala da poslovni susreti poput foruma u Skadru potvrđuju nastavak dobrih odnosa Albanije i Crne Gore. Prema njenim riječima, saradnju je moguće konkretizovati zajedničkim projektima u energetici, saobraćaju, posebno željezničkom, turizmu.

“Saradnja je put da naše dvije ekonomije postanu konkurentne u evropskim razmjerama. Tome naročito doprinosi Komorski investicioni forum koji promoviše razvoj malih i srednjih preduzeća ekonomija zapadnobalkanske šestorke”, rekla je Mucostepa.

Predsjednik PKCG Vlastimir Golubović ocijenio je da je zajednička sjednica vlada Albanije i Crne Gore, koja je održana u utorak, potvrda dobrih međudržavnih odnosa.

“Prijateljski odnosi i ekonomska saradnja predstavljaju jedini put da naš region pretvorimo u poželjno investiciono odredište i pošaljemo poruku partnerima iz Brisela da zajedno sa njima možemo ravnopravno dijeliti evropske vrijednosti”, rekao je Golubović.

Prema njegovim riječima, prethodnih godina robna razmjena Crne Gore sa Albanijom je na relativno niskom nivou uz konstatno rastući deficit.

“Usporen rast uslovljen je netarifnim barijerama koje zemlje CEFTA nameću u međusobnoj trgovini. Procjena je da bi harmonizovanjem propisa, uzajamnim priznavanjem sertifikata, usklađivanjem rada inspekcijskih organa, odnosno punom implementacijom Dodatnog Protokola 5 mogli za trećinu uvećati obim trgovine u regionu. Logistički troškovi u regionu iznose 16 odsto BDP-a što je dvostruko više u odnosu na evropski prosjek. Samo jedan dan zastoja robe na granici smanjuje njenu vrijednost za jedan odsto a kada je riječ o poljoprivrednim proizvodima, čak i do sedam odsto”, kazao je Golubović.

Navedeni i slični razlozi su, kako je dodao, bili motiv za formiranje Komorskog investicionog foruma.

Riječ je o tijelu osnovanom u cilju izgradnje jedinstvenog ekonomskog prostora i regionalne integracije zemalja zapadnog Balkana, radi stvaranja uslova za njihov ulazak na zajedničko evropsko tržište.

Golubović je naglasio da je KIF koje predstavlja cjelokupnu poslovnu zajednicu sa preko 350.000 članica, prava platforma za olakšavanje dijaloga.

Podsjetio je da je krajem februara pokrenuta investiciona onlajn platforma koja predstavlja region zapadnobalkanske šestorke kao jednu investicionu destinaciju i pruža sve potrebne informacije, činjenice i brojke koje su potrebne investitorima prilikom odlučivanja gdje da investiraju.

“Da bi proces regionalnih ekonomskih integracija bio u potpunosti sproveden, vlade u regionu treba da preuzmu vodeću ulogu u planiranju i sprovođenju Agende regionalne saradnje, uzimajući u obzir trenutne faze usaglašavanja sa regulativom Evropske unije i njenu primjenu, kao i još uvijek osjetljive političke odnose u regionu, te različite nivoe ekonomskog razvoja”, poručio je Golubović.

Poslovni forum je, dodaje, prilika da se definišu prioritetne oblasti od zajedničkog interesa, te da se, pored pitanja finansiranja velikih infrastrukturnih projekata u oblasti saobraćaja i energetike, akcenat stavi na jačanje saradnje u turizmu, trgovini i poljoprivredi.

Prema njegovim riječima, snažnija ekonomska saradnja u evropskom kontekstu i pokretanje infrastrukturnih projekata poput Jadransko-jonskog autoputa pozicioniraće dvije zemlje na važnom putnom koridoru i doprinijeti saobraćajnom povezivanju cijelog regiona.

Podsjetio je da su Crna Gora i Albanija dobile zajednički grant od 2,5 miliona eura za izgradnju idejnog rješenja za projekat Jadransko-jonskog gasovoda, projekta koji treba da omogući gasifikaciju regiona.

“Crna Gora se sve bolje pozicionira kao destinacija kvalitetnog nautičkog, zdravstvenog i gastro turizma, pa formiranje zajedničkog turističkog proizvoda s Albanijom kao rastućom destinacijom predstavlja projekat u obostranom interesu”, smatra Golubović.

Kako je kazao, posljednjih godina prisutan je trend rasta turista iz Albanije, pa je u 2017. godini Crnu Goru posjetilo njih 56.206, odnosno 44,9 odsto više nego prethodne godine. Oni su ostvarili 214.365 noćenja ili 86,8 odsto više nego 2016. godine.

“Adekvatna valorizacija Skadarskog jezera i regulisanje plovnih puteva na rijeci Bojani značajno bi podigli nivo turističke ponude obje zemlje. Regulacijom vodostaja Skadarskog jezera spriječili bismo poplave i dobili oko 15.000 hektara poljoprivrednog zemljišta vrijednog oko milijardu i 500 miliona eura”, istakao je Golubović.

Crnogorski i albanski privrednici su, između ostalog, predložili da se omogući da Bojana ponovo postane plovna rijeka, što bi jako doprinijelo boljem povezivanju dvije države, dodatnoj valorizaciji Skadra i Rijeke Crnojevića. Pozvali su na ukidanje administrativnih barijera za privredu, zatražili uspostavljanje jedinstvenih graničnih prelaza, kao i da jedna carinska deklaracija važi za obje države.

“Biznis barijere na albanskom tržištu koje imaju crnogorski proizvođači piva i vina potrebno je što prije ukloniti i tako poštovati CEFTA sporazum”, smatra direktor firme Comp Comerc Ranko Jovović, dodajući da je potrebno granične prelaze učiniti što više fleksibilnim da bi se omogućio brzi prelaz ljudi i robe.

Milan Marić, direktor S&T Montenegro, ocijenio je da je forum odličan institucionalni okvir da IT kompanije nađu albanske partnere koji bi implementirali projekte već realizovane u Crnoj Gori, poput socijalnog kartona, eUprave ili elektronske identifikacije za izbore.

“Zainteresovani smo da u Albaniji pronađemo interes za to i na državnom nivou, jer smatram da je Crna Gora tim projektima napravila iskorak kako na regionalnom planu, tako i u pogledu evropskih integracija. Pošto taj isti put čeka i Albaniju, pretpostavljam da možemo naći zajednički interes”, rekao je Marić.

Regionalno se posvetiti pitanju životne sredine

U okviru poslovnog foruma organizovan je panel „Investicione mogućnosti Albanije i Crne Gore“ čiji su se učesnici saglasili da je potrebno raditi na regulaciji i valorizaciji voda Skadarskog jezera i rijeke Bojane. Ovo pitanje je pokrenula Privredna komora Crne Gore, zajedno sa ekspertima iz Crne Gore.

Potpredsjednik Privredne komore Ivan Saveljić je kazao da se Crna Gora sprema za otvaranje pregovaračkog poglavlja 27 „Životna sredina i klimatske promjene“ koje se smatra najzahtjevnijim i sa aspekta dostizanja standarda i sa aspekta materijalnih ulaganja koja su neophodna za realizaciju ciljeva.

“Veoma bitnim pitanjem životne sredine moramo se posvetiti regionalno. U tom dijelu smatramo izuzetno važnim projekat valorizacije Skadarskog jezera”, rekao je Saveljić.

Prema njegovim riječima, radi se o dugoročnom međudržavnom projektu, koji nosi značajne privredne benefite.

“Ne smije se zaboraviti da je dio Skadarskog jezera zaštićeno stanište ptica. Sve je potrebno dovesti u ravan koja je opšte prihvatljiva i pruža najbolje autpute za obje države. Potrebno je na projektu angažovati domaću pamet, institute, strane stručnjake. Komora će inicirati sve to i potencirati ovaj projekat ubuduće”, naglasio je Saveljić.

Digitalizacija je druga oblast djelovanja kojoj, kako smatra, treba dati prioritet.

Pomoćnik ministra vanjskih poslova Albanije Etjen Xhafaj potencirao je na panelu neophodnost saradnje biznisa sa obje strane granice na zajedničkim projektima, među kojima su i razvojni. Poručio je da privrednici ne treba da gledaju jedni na druge kao na konkurenciju, već da udruženo mogu biti konkurentni na trećim tržištima.

Generalna direktorica Generalnog direktorata za ekonomsku diplomatiju i kulturnu saradnju Ana Vukadinović podsjetila je da Crna Gora i Albanija zajedno nastupaju na turističkim tržištima dalekog istoka. Smatra da iskustva Albanije u izgradnji autoputeva mogu našoj zemlji biti od koristi, te da potencijal za saradnju postoji i u energiji iz obnovljivih izvora, poljoprivredi, zajedničkom izvozu vode na treća tržišta i u drugim oblastima.

AIDA i MIPA potpisali Sporazum o saradnji

Predstavnici agencija za investicije AIDA i MIPA potpisali su u Skadru Sporazum o saradnji. Direktor Agencije za investicije i razvoj Albanije (AIDA) Sokol Nano smatra da će sporazum doprinijeti intenziviranju saradnje i novim investicijama u zemljama potpisnica.

Direktor crnogorske Agencije za promociju stranih investicija (MIPA) Miloš Jovanović kazao je da je potpisani sporazum za njih obavezujući, te predstavio oblasti koje su interesantne za investitore i podsticaje koje Vlada nudi. Naročito je albanskim investitorima preporučio ulaganje u sektor industrije i da iskoriste benefite poslovanja u našim poslovnim zonama.

( Biljana Matijašević )