"Ideje za koje su se Ljubo Čupić i saborci borili potpuno suprotne sadašnjim događajima"
"Veličina istorijskog trenutka, kada su buknule julske vatre slobode, ogleda se u tome što je veliki broj građana različitih političkih pogleda prihvatio revolucionarni program KPJ i pristupio narodnooslobodilačkom pokretu", kazao je predsjednik nikšićkog komiteta JKP CG Radislav Stanišić
Polaganjem cvijeća na grob narodnog heroja Čedomira Ljuba Čupića, članovi nikšićkog komiteta Jugoslovenske komunističke partije Crne Gore (JKPCG) obilježili su 4. jul – Dan borca.
Sa njima je bila i delegacija Organizacije boraca narodnooslobodilačkog rata (OBNOR), jugoslovenska opcija.
Predsjednik nikšićkog komiteta JKP CG Radislav Stanišić evocirao je uspomene na dan kada je 1941. godine na sjednici Politbiroa Centralnog komiteta Komunističke partije Jugoslavije u Beogradu donesena odluka o podizanju oružanog ustanka.
"Veličina istorijskog trenutka, kada su buknule julske vatre slobode, ogleda se u tome što je veliki broj građana različitih političkih pogleda prihvatio revolucionarni program KPJ i pristupio narodnooslobodilačkom pokretu", kazao je Stanišić.
Kako je istakao ideje za koje su se Ljubo i njegovi saborci borili i ginuli potpuno su suprotne sadašnjim događajima i dešavanjima, ali za njih su vječne.
"Nećemo dozvoliti da se iskrivljuju istorijske činjenice i ruše tekovine narodnoosloboličkog rata i socijalističke revolucije, blati prolivena krv boraca i negira uloga KPJ u svemu tome", poručio je Stanišić.
Narodnooslobodilačka borba stvorila je mnoge heroje, a jedan od njih je i Ljubo Čupić koji je stijeljan 9. maja 1942.godine, ispod Petrove glavice u Nikšiću.
Stanišić je podsjetio na čuvenu Ljubovu fotografiju i osmijeh koji je postao simbol otpora i borbe protiv fašizma.
Zahvalio se sugrađaninu Danilu Dubljaniću koji je zajedno sa njima očistio spomen ploču na Ljubovom grobu i obnovio slova na njoj.
Dan borca, koji je često nazivan i "praznikom ustanka naroda Jugoslavije", za državni praznik proglašen je 26. aprila 1956.godine. Proslavljao se u čitavoj Socijalističkoj Federativnoj Republici Jugoslaviji, da bi nakon njenog raspada postao državni praznik Savezne Republike Jugoslavije. Kasnije se obilježavao samo u Srbiji, do 2001.godine, kada je i tamo ukinut odlukom Vlade.
Galerija
( Svetlana Mandić )