Crna Gora do 2020. mora reciklirati 50 odsto plastike, stakla, metala...
"Sa otpadom moramo da postupamo na drugačiji način, da ga shvatimo kao resurs", kazao je Stanković
Ukoliko Crna Gora do 2020. godine ne bude reciklirala 50 odsto plastike, stakla, metala i papira onog trena kada postane članica Evropske unije biće sigurno predata Evropskom sudu pravde, a građani će zbog toga plaćati i velike svote novca na ime penala.
Pomoćnik ministra održivog razvoja i turizma Siniša Stanković kazao je na radnom doručku povodom projekta "Priprema i implementacija državnog i lokalnih planova upravljanja otpadom" da bi kroz selektivno odlaganje otpada država mogla uštedjeti i milion eura godišnje.
"Sa otpadom moramo da postupamo na drugačiji način, da ga shvatimo kao resurs i sirovinu za novu proizvodnju, ali i obezbjeđenje energetskih kapaciteta.Lakši dio posla je pripremiti dokumetna nego stvoriti uslove i obezbijediti sprovođenje planova", kazao je on.
U interesu je države, kazao je Stanković, da se otpad razdvoji jer će u suprotnom opštine biti prinuđene da grade velike centre za selektiranje otpada gdje će morati da zapošljavaju ljude, troše električu energiju i daju pare za amortizaciju. On je istakao i da komunalna preduzeća moraju učiniti napor i selektovani otpad odvoziti posebnim vozilima.
"Komunalna preduzeća moraju učiniti napor da kada građani odvoje otpad u odgovarajuće kontenjere pošalju posebna vozila koja će prazniti samo kontenjere sa tom vrstom otpada", naveo je Stanković.
Siniša Stanković
Iako su kontejneri za selektivno odlaganje otpada već neko vrijeme postavljeni, građani ih često koriste za svo smeće opravdavajući takav postupak time što se uprkos njihovom trudu na kraju sve završi u istom komunalnom vozilu. Stanković je dodao da će opštine do kraja 2015. godine morati da riješe to pitanje.
Samo Podgorica, Ulcinj i Bar mogu se pohvaliti da su pitanje upravljanja otpadom regulisali, dok ostale opštine, iako su imale obavezu, nijesu uradile ništa kako bi ispoštovale zakonske rokove do kojih su se morale pozabaviti tim pitanjem, a izostale su i kazne. Staković je kazao i da u novom zakonu o upravljanju otpadom zbog toga predviđen i drugačiji nadzor.
"U odnosu na prethodni zakon o upravljanju otpadom u poglavlju nadzora su detaljno razređene nadležnosti i ekološke i komunalne inspekcije i koje su to odredbe zakona koje moraju biti predmet nadzora", kazao je Stanković.
Cilj projekta je da se pripreme državni i lokalni planovi upravljanja otpadom, a njihov završetak očekuje se sredinom naredne godine. Za projekat je kroz IPA fondove izdvojeno 770 hiljada eura. Crna Gora u skladu sa zakonom do 2020. mora uskladiti svoje upravljanje otpadom sa evropskim.
EU ne interesuje šta rade opštine
Stanković je istakao i da EU ne interesuje da li su opštine ispunile ili ne svoje obaveze, već ta međunarodna zajednica komunicira samo sa državom. On je odgovarajući na pitanja novinara o problemima sa lokacijama koje su opštine odabrale za sanintarne deponije kazao da je elaborat o procjeni uticaja na životnu sredinu za deponiju Vasove vode istekao.
"Sada je potrebno naći neko rješenje u skladu sa Zakonom o procjeni uticaja na životnu sredinu. Ministarstvo nikad nije željelo da ulazi u nadležnosti lokalnih uprava kada su u pitanju izbori lokacije, ali želimo da se što prije stvore ulovi da se stanje na Vasovim vodama, ali i svim ostalim lokacijama gdje se decenijama odlaže otpad, riješi u što kraćem roku, kazao je on i dodao da ne žele da utiču na većinsku volju građana Berana.
( Milica Novaković )