Nema razloga da rastu cijene nekretnina
Da bi cijene stanova bile veće potrebno više stambenih kredita, niže kamatne stope i veće plate. Prosječna cijena na kraju 2017. bila 1.079 eura
Cijene na tržištu nekretnina u ovoj godini i dalje će stagnirati, a za značajnije promjene potrebna je veća tražnja, odnosno, veće učešće stambenih kredita u BDP-u, niže kamatne stope i veći rast zarada, ocjena je Centralne banke (CBCG).
Iz vrhovne monetarne institucije su procijenili da će Vladin projekat “1000 plus stanova” pomoći uravnoteženju ponude i tražnje za stanovima.
“Očekujemo da će projekat dati pozitivan ekonomski efekat, jer će pojačati tražnju za stanogradnjom i odraziti se pozitivno na sektor građevinarstva”, ocjena je CBCG u izvještaju o stabilnosti finansijskog sistem za prošlu godinu.
Na osnovu ankete koju je uradila CBCG većina agencija za nekretnine (56 odsto) je procijenila da su cijene na tržištu nekretnina ostale nepromijenjene tokom 2017. godine u odnosu na godinu ranije godinu. Pad cijena nekretnina zabilježilo je 31 odsto agencija i to u prosjeku za pet do 10 odsto Uz to, promet nekretnina kod većine agencija (56 odsto) ostao je na istom nivou kao i u 2016. godini, rast je zabilježen kod 25 odsto agencija, dok je pad prometa zabilježilo 19 odsto agencija.
“Stanje na tržištu nekretnina u 2017. godini slično je prošlogodišnjem. Prosječna cijena nekretnina po kvartalima u 2017. godini, u poređenju sa prosječnom cijenom iz 2016. godine, ukazuje na nastavak trenda prilagođavanja velike ponude ograničenoj tražnji kroz smanjenje cijene. Prosječna cijena kvadratnog metra stana u novogradnji u Crnoj Gori u posljednjem kvartalu (oktobar-decembar) prošle godine bila je 1.079 eura i bila je veća za 10,7 odsto u odnosu na isti period prethodne godine. Važno je napomenuti da razlike u cijenama stanova u novogradnji u značajnoj mjeri zavise od učešća stanova Crnogorskog fonda za solidarnu stambenu izgradnju. Ako je učešće ovih stambenih objekata veće, cijene stanova u novogradnji su značajno niže od tržišnih cijena i obrnuto”, objašnjeno je iz CBCG.
CBCG ističe da stambeni krediti predstavljaju značajnu determinantu tražnje na tržištu nekretnina, a njihovo učešće na kraju 2017. godine iznosilo je oko 7,8 odsto procijenjenog BDP-a i bilježi pad u odnosu na uporedni godišnji period.
“Iako postoji usporena kreditna aktivnost u segmentu stambenih kredita, ovo tržište ima značajan potencijal, imajući u vidu da je ostvareno učešće još uvijek značajno niže od prosjeka koji je karakterističan za zemlje EU (oko trećine vrijednosti BDP-a)”, rekli su u CBCG.
U izvještaju je istaknuto da se dugogodišnji pad cijena nekretnina odrazio na rast nelikvidnosti građevinskih firmi, što je uticalo na rast zaduženosti ovog sektora. Kreditna zaduženost sektora građevinarstva na kraju prošle godine bila je je 168,5 miliona eura, što je za 20 odsto više nego u prethodnoj godini. Taj sektor u ukupnoj kreditnoj zaduženosti privrede u prošloj godini ima učešće od 6,5 odsto i najveće je poslije sektora trgovine. Infrastrukturni projekti će oživjeti građevinarstvo
Većina agencija za promet nekretnina (njih 50 odsto) procjenjuju stagnaciju cijena na tržištu nekretnina tokom 2018. godine, dok 31 odsto agencija smatra da će cijene rasti u prosjeku pet do 10 odsto. Iz CBCG objašnjavaju da, ipak, 69 odsto agencija smatra da će uz stagnaciju cijena doći do povećanja tražnje za nekretninama, naročito kroz povećanje broja inostranih kupaca.
“U narednom periodu pretpostavlja se da će kroz proces prilagođavanja ponude tražnji, nastavak Vladinog programa ‘1000 plus stanova’, kao i potencijalnog rasta stranih direktnih investicija u nekretnine, doći do blagog oživljavanja prometa na tržištu. Pozitivan uticaj na oživljavanje građevinarstva imaće i tok realizacije značajnih turističkih i infrastrukturnih projekata u Crnoj Gori u narednom periodu”, ocijenjeno je iz vrhovne monetarne institucije.
Dodaje se u izvještaju da se u narednoj godini očekuje rast kreditne aktivnosti banaka i snižavanje kamatnih stopa na kredite što bi moglo doprinijeti oživljavanju tržišta nekretnina. Procjena je da ovaj rizik u ovom trenutku nije visok.
( Marija Mirjačić )