Jevreji i Poljaci prošli Aušvicom u Maršu živih
Logor Aušvic koji su Njemci podigli na jugu Poljske, a zatim proširili u kompleks Aušvic-Birkenau najveći je od nacističkih koncentracionih logora
Gotovo 11.000 mladih Jevreja iz raznih zemalja svijeta zajedno sa vršnjacima iz Poljske i 500 logoraša koji su preživjeli holokaust prošli su u Maršu živih put smrti od glavne kapije logora Aušvic do ruševina gasnih komora, kako svake godine odaju poštu žrtvama holokausta.
Marševe živih od 1988. godine kao obrazovni projekt za mlade Jevreje organizuje Izrael
Učesnici marša odjeveni u plave majice i košulje, jedne od boja nacionalne zastave Izraela, prvi put su prolazili tri kilometra dug put smrti u najvećem logoru koji su nacisti podigli u okupiranoj Poljskoj pored baraka sa krovovima bijelim od snijega.
"Mi koji smo preživjeli imamo već po 80, 90 godina. Oni koji su umrli ovdje nemaju groba. Naše sjećanje je naš jedini grob. U tom lancu sjećanja omladina koja dolazi ovamo je dalje gorivo", kazao je novinarima jedan od učesnika marša, mađarski Jevrejin Tedi Bolgar koji je preživio pakao Aušvica a nakon rata emigrirao u Kanadu.
Prije početka marša na zvuk ovnujskog roga mladi Jevreji i Poljaci razgledali su Državni muzej bivšeg nacističkog logora Aušvic-Birkenau a u okviru boravka u Poljskoj susreću se i razgovaraju sa Jevrejima koji su preživjeli holokaust i onim koji su im pomagali.
Sve više mladih poljaka u Maršu
Marševe živih od 1988. godine kao obrazovni projekt za mlade Jevreje organizuje Izrael, od 1996. godine svake godine na Jom hašoa, a sve masovnije na taj način poštu žrtvama čiju krv su nacisti prolili na njihovoj zemlji, odaju i mladi Poljaci.
Najmasovniji sa 20.000 učesnika bio je 2005. godine kada se obilježavala 60. godišnjica oslobođenja logora
"Na početku nije bilo lako i nismo uvijek bili dobrodošli. Naše prisustvo nije svima i uvijek izgledalo dobrodošlo. Krajem 1990-tih godina nas je bilo malo. Danas kada vidim da je svaki četvrti učesnik marša Poljak radujem se. Posljednje što bi smjelo da se desi je da nas to sjećanje na holokaust dijeli", kazao je direktor Muzeja u Aušvicu Pjotr Civinjski.
Ove godine kada i sam Marš živih obilježava svoju 25. godišnjicu, posebno je posvećen jevrejskoj djeci koja su uspjela da prežive holokaust. U prvom Maršu živih 1988. godine od cinicnog napisa "Rad oslobađa" na glavnoj kapiji do spomenika žrtvama holokausta kraj ruševina gasnih komora prošlo je 1.500 mahom mladih Jevreja.
Najmasovniji sa 20.000 učesnika bio je 2005. godine kada se obilježavala 60. godišnjica oslobođenja logora. Logor Aušvic koji su Njemci podigli na jugu Poljske, kraj gradića Osvjenčim 1940. godine a zatim proširili u kompleks Aušvic-Birkenau najveći je od nacističkih koncentracionih logora i najveće je jevrejsko stratište.
Nacisti su u njemu tokom Drugog svjetskog rata ubili najmanje 1,1 milion logoraša, mahom Jevreja ali i Sinti i Roma, Poljaka, sovjetskih vojnih zarobljenika i pripadnika drugih naroda iz okupirane Evrope.
( Beta )