Kardiovaskularne bolesti najčešći uzrok smrti

Crna Gora se nalazi u grupi država u Evropi sa visokim rizikom obolijevanja od kardiovaskularnih bolesti, a procjenjuje se da je polovina broja umrih povezano sa tom grupom oboljenja.

To je saopšteno na radionici povodom Svjetskog dana zdravlja, a ukazano je i da je potrebno raditi na osnaživanju preventivnih aktivnosti na polju regulisanja hipertenzije.

Ministar zdravlja prof. dr Miodrag Radunović kazao je da je 52 odsto žena i 48 odsto muškaraca mlađih od 75 godina umre zbog kardiovaskularnih bolesti.

"Na osnovu rezultata istraživanja iz 2008. godine najveće vrijednosti hipertenzije su registrovane kod starijih od 55 godina. Takođe, svaka druga osoba sa povišenim pritiskom nije uzimala terapiju. To ukazuje da je slabo regulisana kod radno angažovanih osoba i kod ljudi koji su u godinama života sa visokim rizikom od komplikacija", kazao je Radunović.

Kao razloge loše kontrole krvnog pritiska on je naveo ne uzimanje terapije, inerciju pacijenta, lošu saradnju ljekara i bolesnika, neredovno uzimanje lijeka, kao i ne postojanje "idealnog lijeka".

"Koliki je značaj dobre kontrole krvnog pritiska pokazuju rezultati studija gdje smanjenje pritiska za samo dva milimetra živinog stuba u srednjim godinama, redukuje za sedam odsto rizik umiranja od infarkt srca i za 10 odsto moždani udar", poručio je Radunović.

Podaci Svjetske zdravstvene organizacije pokazuju da jedna milijarda ljudi u svijetu pati od povišenog krvnog pritiska, odsnosno svaka treća osoba.

“To je okidač za nastanak kardiovaskularnih oboljenja”, poručila je šefica SZO kancelarije u Crnoj Gori, Mina Brajović.

"Savremeni čovjek se rijetko i slabo kreće, izložen je velikom pritisku i živi pod velikim stresom. Promovišu se i drugi nezdravi načini života kao što su pušenje i konzumiranje alkohola”

Ona je kazala da iskustva razvijenih država pokazuju da se hipertenzija može spriječiti ako se djeluje na rizične faktore.

"Riječ je o nezdravom načinu života, kao što je nezdrava ishrana, povećana je koncentracija nezasićenih masti, koristi se mnogo slana hrana. Savremeni čovjek se rijetko i slabo kreće, izložen je velikom pritisku i živi pod velikim stresom. Promovišu se i drugi nezdravi načini života kao što su pušenje i konzumiranje alkohola”, kazala je ona.

Na sve te faktore, kako je objasnila, utiču sistemski faktori kao što su nezaposlenost, standard i nivo obrazovanja.

“Za rješavanje hipertenzije kao javno zdravstvenog i ekonomskog problema, potrebna je tijesan saradnja sektora zdravstva sa oslatim, kako državnim organima, tako i privatnim sektorom”, kazala je ona.

Direktor Instituta za javno zdravlje dr Boban Mugoša kazao je da je bitno da sa edukacijom o prevenciji krene od malih nogu, odnosno od vrtića i da će poteći inicijativa u tom smjeru.

Pacijenti da sarađuju u liječnju

Izabrana ljekarka u Domu zdravlja Podgorica Merzika Beganović Hodžić kazala je da se liječenje ne sastoji samo iz uzimanja ljekova, te da pacijenti nijesu naviknuti da budu aktivni učesnici u liječenju.

“Oni se prosto ne pridržavaju nefarmakoloških mjera liječenja koje imaju skoro jednak efekat u pojedinim slučajevima kao i ljekovi. Problem je što kada se jednom postigne efekat sa primjenjenim mjerama liječenja pacijenti obično prestaju sa terapijom, računajući da su svoju bolest izliječili”, kazala je Beganović Hodžić.

Ona je naglasila da su tu možda i ljekari zakazali pa nijesu upoznali pacijente da su neke bolesti doživotne, hronične i skoro neizlečiva bolest i da ih treba kontrolisati do kraja života.

I političari izazivaju stres

Radunović je, na pitanje novinara, poručio da je potrebno da građani izbjegavaju sve ono što škodi njihovom zdravlju, pa makad to bila i politička dešavanja.

“Svjedoci smo da pojedinci uživaju u tome da izazivaju nepotrebne stresne situacije”, poručio je Radunović.

( Dražen Đurašković )