Više od 90 odsto Romkinja i Egipćanki žrtve prisilnih brakova
Djevojčice ranim stupanjem u prisilan brak gube svaku šansu za lični razvoj i napredak
Više od 90 odsto Romkinja i Egipćanki su žrtve maloljetničkih prisilnih i ugovorenih brakova, pokazala je studija Centra za romske inicijative i ženska REA mreža “Prva” rađena na uzorku od 300 pripadnica RE populacije iz 17 romskih naselja u Crnoj Gori.
Povodom Svjetskog dana Roma, iz predstavnici civilnog sektora uputili su preporuke državi, kako bi se na bolji način suprostavila toj negativnoj pojavi.
Naglašeno je da treba raditi na obrazovanju te populacije, kao i da se osnaživanju socijalnih servisi. Potreban je i senzibilniji odnosa države prema toj pojavi i efikasnije procesuiranje počinioca.
"Ne smijemo se pokoriti onima koji ne poštuju osnovna ljudska prava i koji se pozivaju na kulturu i tradicionalne vrijednosti. Ono što predstavlja mučenje, pa i zlostavljanje žena, ne može se opisati kao kulturna vrijednodst", poručila je Behija Ramović iz "Prve".
Ramović je početkom godine i sama bila meta napada, kada su joj nepoznati počinioci kamenicama razbili prozor na porodičnoj kući. Kako i sama sumnja, povod za napad je bio njen rad na iskorijenjavanju prisilnih brakova.
Ona je ukazala da djevojčice ranim stupanjem u prisilan brak gube svaku šansu za lični razvoj i napredak.
"Ranim prisilnim brakom, iako psihički i fizički nezrele, postaju majke i ravijaju mehanizme preživljavanja kao uzorne domaćice, majke i supruge, postaju žene koje ne mogu da zadovolje svoje osnovne lične potrebe i tako su izložene zdravstvenim, i psihi-fizičkim rizicima", kazala je Ramović.
Ugovaranje takvih brakova, prema njenim riječima, najgori je oblik kršenja osnovnih ljudskih prava. Cijena za takvu "mladu" je od četiri do 15 hiljada eura, a svaka druga pripadnica RAE populacije svakodnevno je izložena porodičnom nasilju.
Ramović je kazala da borba protiv prisilnih brakova traje više od 10 godina.
Raniji istraživač kršenja ljudskih prava Aleksadar Saša Zeković kazao je da su rani brakovi dio negativnog nasljeđa, koji mora biti prekinuti.
Predsjednica skupštinskog Odobora za rodnu ravnopravnost Nada Drobnjak pohvalila je naopore aktivniskinja na ukazivanju na tu problematiku. "To je zajednica čije probleme društvo još ne prepoznajemo na pravi način", rekla je ona.
Galerija
( Dražen Đurašković )