Da li se moglo uraditi manje: Neistražena korupcija, mafija i skoro 50 ubistava

Ko god sjedne u fotelju doskorašnjeg vrhovnog državnog tužioca Ranke Čarapić naslijediće 47 nerazjašnjenih ubistava, nerasvijetljene napade na novinare, problematične optužnice, zataškane istrage u krupnim predmetima korupcije i organizovanog kriminala.

Predstavnici NVO, opozicioni poslanici, pa čak i oni čije su partije glasale za dolazak Čarapićeve na mjesto VDT-a, kažu da je njen petogodišnji mandat katastrofalan i da ga je obilježilo prebacivanje odgovornosti sa tužilaštva na druge organe pravosuđa, ali i obesmišljavanje najkompleksnijih predmeta.

Spisak nezavršenih istraga ili odbačenih prijava, u kojima su najčešće pominjana imena visokih funkcionera ili njihovih prijatelja i rođaka, je dugačak. Od Montenegro erlajnza, Željezare, Prve banke, Pošte, gradonačelnika Podgorice, Bara, Bijelog Polja, Budve, Pljevalja, raznih ministara, pa do onih koje su u međuvremenu potisnule još veće afere - “Listing”, “Snimak”, “Telekom”... Tu su i propale optužnice za sve ratne zločine pokrenute nakon 15 godina ćutanja i ignorisanja dokaza i izjava svjedoka.

Ranki Čarapić formalno mandat ističe u srijedu 10. aprila. Prema Zakonu o tužilaštvu, kada nastupi neki od razloga za prestanak funkcije VDT-a, kao što je u ovom slučaju, ministar pravde je dužan da o tome odmah obavijesti Tužilački savjet.

Upitan da li je to učinio, ministar Duško Marković je za ”Vijesti nedjeljom” diplomatski odgovorio: „O prestanku mandata VDT-a, blagovremeno ću obavijestiti Tužilački savjet, u skladu sa svojim zakonskim ingerencijama“.

To tijelo bi zatim trebalo da informiše Skupštinu, koja u roku od 30 dana treba da donese odluku o prestanku funkcije državnog tužioca. Ako to i ne učini, po zakonu je tužiocu automatski prestala funkcija.

Tužilački savjet potom raspisuje konkurs na koji mogu da se jave svi pravnici koji, pored opštih uslova za rad u državnim organima, imaju i petnastogodišnje pravno iskustvo.

Nasljednik je bez mrlje

Najozbiljniji kanditat za nasljednika Čarapićeve je njen aktuelni zamjenik i predsjednik Tužilačkog savjeta Veselin Vučković, koji će u srijedu preuzeti funkciju vršioca dužnosti VDT-a do izbora novog tužica. Vučković je ranije bio podgorički tužilac i uživao je veliko povjerenje policije i javnosti. U njegovoj karijeri nema političkih, ličnih a ni profesionalnih mrlja.

Vučković i Čarapić

Procedura izbora novog tužioca, prema informacijama “Vijesti”, neće čekati ustavne promjene iako se konačan izbor može prolongirati ako se u međuvremenu političke partije dogovore oko ustavnih amadmana. Jedan od amandmana predviđa dvotrećinsku većinu za izbor prvog tužioca, čemu se protivi DPS jer će na taj način teško moći da promoviše sebi lojalnog kandidata. Sada je za izbor VDT-a dovoljno da se saglasi prosta većina poslanika.

Sagovornici „Vijesti“ iz Tužilaštva i vladajuće koalicije rekli su da je Čarapićeva najavila kako će, ako VDT bude ponovo biran po aktuelnim propisima, konkurisati za još jedan mandat - iako je stekla uslove za odlazak u penziju. Ona je to potvrdila u nedavnom intervjuu, rekavši da će razmisliti o prijavljivanju na konkurs kada on bude raspisan.

„Vijesti“ međutim saznaju da ona za novi mandat nema podršku u vladajućoj koaliciji, koja je i dovela na tu funkciju. Još manje je podržavaju evropski partneri, kojima smeta lakonski odnos Ćarapićeve prema aferi „Snimak“, koju je ekspresno “riješila” za nekoliko dana, umjesto da je ozbiljno istraži.

Tačno prije pet godina, za izbor Ranke Čarapić, kao „uzornog profesionalca“, tada višeg tužioca u Podgorici, ruke su, pored DPS-a i SDP-a, digli i poslanici Pokreta za promjene koji su joj dali šansu jer nije imala hipoteku režimskog tužioca. Protiv su, međutim, bili poslanici SNP-a i koalicije Srpska lista, tvrdeći upravo suprotno - da je ona upravo režimski tužilac.

Poslanik DF Koča Pavlović, već odavno za učinke odlazeće vrhovne državne tužiteljke nema lijepih riječi: “Zahvaljujući njoj, od ove divne zemlje je stvorena „mafia-state“, kako su nas nedavno nazvali u američkom časopisu 'Foreign Affairs'”,rekao je Pavlović.

On dodaje da je Čarapić iza sebe ostavila bezbroj nerasvijetljenih zločina, tako da ih je nemoguće sve pobrojati.

”Od tog posla je teže samo jedno – sjetiti se bilo koga krupnog slučaja u kome su Čarapićeva i njen tim reagovali odlučno, profesionalno i hrabro”.

Pavlovićeva stranka PzP podnijela je ranije krivičnu prijavu Vrhovnom državnom tužilaštvu zbog malverzacija u KAP-u, a nakon njih i mnogi drugi, ali ih Tužilaštvo o ishodu nikada nije obavjestilo. Na isti način tužilaštvo je posljednjih pet godina postupalo prema desetinama krivičnih prijava koje je dobijalo sa raznih adresa, tvrdeći da “nema krivičnog djela, niti bilo kojeg drugog djela, koje se goni po službenoj dužnosti”.

Obesmislila velike predmete

Vanja Ćalović, izvršna direktorica MANS-a, koji je protiv Ranke Čarapić podnio krivičnu prijavu zbog zloupotrebe službenog položaja, rekla je za “Vijesti” da će se odlazeća tužiteljka najprije pamtiti po tome što je uspjela da uništi velike predmete: “Telekom”, “Zavala”, “Šarić”, “Kalić”....

“Uspjela je da ih u potpunosti obesmisli, pošto nije ni podnosila optužnice, niti je vodila bilo kakvu istragu pa su rezultirale poništavanje presuda”, podsjeća Ćalović.

MANS je vrhovnoj tužiteljki podnio desetine prijava za korupciju, ali je ona dokaze ignorisala, ponavljajući više puta kako ih nije bilo dovoljno. Svaki veliki predmet u Hrvatskoj i Srbiji, gdje su hapšeni šefovi organizovanog kriminala, vezivao se za Crnu Goru. Tako su Darko Šarić, Goran Soković, Draško Vuković, Boris Laban, Suad Musić, Slobodan Đurović… optuženi pred zagrebačkim i beogradskim sudovima, dok je navodna istraga u predmetu “Balkanski ratnik” u podgoričkom tužilaštvu otvorena godinama.

Jedan od ključnih saradnika Šarićevog klana, Dragan Fric Dudić bio je pod istragom u Srbiji u vrijeme kada je ubijen u Kotoru, a predmet je riješen kao nižerazredni slučaj. Njegova i imperija Darka Šarića nijesu taknute u Crnoj Gori, a optužnica protiv Dušku Šariću podignuta je na osnovu dokaza koji su poklonjeni iz Italije, iako je Čarapić pominje kao bitan predmet za verifikaciju uspjeha u borbi protovi kriminala. Da je njen tim pogledao bilo koji zvanični dokument Privrednog suda, Uprave za nekretnine, banaka, provjerio povezana lica, možda bi našao makar osnov sumnje u legalno poslovanje crnogorskih “kontroverznih biznismena”.

Sa narkobosom Naserom Keljmedijem, koga je Amerika stavila na crnu listu, tužilaštvo se nagodilo da plati novčanu kaznu, iako je čak i MANS, posjedovao dokaze o njegovim nelegalnim poslovima u Ulcinju i mogućem pranju para.

Politički zavisni od režima

Za predsjednika skupštinskog Odbora za antikorupciju Predraga Bulatovića i novi prvi tužilac će naslijediti političku zavisnost od vrha režima, prije svega Vlade na čelu sa Milom Đukanovićem.

“Ništa se bitnije neće promijeniti jer je i Evropska komisija konstatovala da nije bilo procesuiranih slučajeva tzv. krupnih riba, odnosno korupcije na visokom nivou, zbog uticaja politike na pravosuđe”, ocijenio je Bulatović.

U posljednjem izvještaju o radu, Čarapić je učinak državnog tužilaštva ocijenila profesionalnim i dobrim, a tužilaštvu pripisala presudnu ulogu u otvaranju pregovora sa EK.

Bulatović kaže kako ta tvrdnja nikako nije tačna i da je donošenje izbornog zakona bilo ključno, u čemu je opozicija pristala na kompromis zbog evropske budućnosti Crne Gore.

On smatra da osim tužilaštva, policija i sudovi imaju loše rezultate: “Zato imamo čitavu jednu spregu ključnih institucija koje treba da se bore protiv korupcije i organizovanog kriminala a koje nemaju prelaznu ocjenu i zato čeka veliki izazov za poglavlje 23 i 24”, kaže poslanik opozicije.

Na ovu temu u ponedjeljak i utorak će sa Čarapićevom razgovarati članovi Odbora za politički sistem, pravosuđe i upravu, pred kojima će ona braniti prošlogodišnji izvještaj o radu. Posljednjeg dana svog mandata, Čarapićeva će biti na kontrolnom saslušanju povodom propusta u predmetu Škerović.

SDP bez razumijevanja

Član Odbora za politički sistem iz vladajućeg SDP-a Draginja Vuksanović rekla je za “Vijesti” da su mandat sadašnje VDT po njenom mišljenju “obilježili problemi u postupanju i prebacivanju loptice odgovornosti između tužilaštva, sudova i policije”.

“Svjedoci smo da nijedan predmet nije doveden do kraja - “Kaluđerski laz”, “Deportacije”, “Šćekić”, “Zavala”. Sud odgovornost prebacuju na tužilaštvo i obrnuto. Očekujemo pravosnažne presude nakon čega treba utvrditi gdje je bilo propusta i čija je to odgovornost. Kao pravnik vidim da stvari ne stoje kako treba, jer se dokazi pribavljaju u izviđaju, pa treba vidjeti šta se dešava sa tužilaštvom i policijom, kako oni sarađuju i prikupljaju dokaze”, rekla je Vuksanović “Vijestima”.

Ona podsjeća da je očigledan primjer toga slučaj “Škerović”.

O varnicama u izviđaju, već je bilo dosta riječi za mandata Čarapićeve, pa je ona i nedavni intervju iskoristila da ponovo opomene ”organe otkrivanja” da budu malo agilniji.

Tužilaštvo je kao i veći dio državnih organa isprepleteno nitima nepotizma. Tokom prethodnih pet godina nastavljena je, ali i pojačana, praksa zapošljavanja rođaka, prijatelja i djece državnih funkcionera. Tako su, pripravnički staž ili mjesta pomoćnika tužioca dobili sin Ranke Čarapić, ćerka njene zamjenice Sonje Bošković, sestrić Mire Samadržić, zamjenika specijalnog tužioca, sestra podgoričke tužiteljke Ljiljane Klikovac, sin zaštitnika državnih interesa Mirjane Milić, sin bjelopoljskog Višeg tužioca Rifata Hadrovića, ćerke Miljane i Milana Radovića... rođaci Predraga Mitrovića, bivšeg direktora USPN, bivših tužilaca Mitra Mugoše, Novaka Ražnatovića, Šućka Bakovića…

Moralni kriminalci ili nemoralni borci

Mandat Ranke Čarapić ćemo se pamtiti i po imidžu koji je uspjela dodatno da naruši kada je u pitanju tužilaštvo, iako smo mislili da je Vesna Medenica pokazala da tužioci ne rade svoj posao. Čarapićeva je zaista dokrajčila javnu riječ tužilaštva i njegov odnos sa javnošću, sa medijima, nevladinim sektorom i uspjela da ta institucija bude najzatvorenija”, rekla je Ćalovićeva.

Ona vjeruje da će Čarapić pamtiti i državni tužioci ”jer će se oni koji zaista budu radili svoj posao u skladu sa zakonom zainteresovati za dosadašnje aktivnosti VDT”. Koča Pavlović se nada da će postupanje Ranje Čarapić biti predmet istraga. “Poslije režimskog svlačenja, koje u nastavcima gledamo u aferama “Listing”, “Drago Đurović”, “Snimak”, “Ivanišević” i drugim, i nakon mrtvačkog ćutanja VDT-a, vjerujem da svi u Briselu, Vašingtonu i Podgorici znaju odgovor na pitanje: Za koga stvarno radi gospođa Čarapić - za moralne kriminalce ili za nemoralne borce protiv korupcije i mafije?

Iskreno se radujem trenutku koji će uskoro doći, a u kome će biti procesuirane krivične prijave protiv Čarapićeve i članova njenog tima. I to ne samo one koje su do sada podnijete a nijesu procesuirane, već i one koja će uslijediti za sve ovo što VDT trenutno radi,” smatra Pavlović.

Zaboravila ili prećutala „Bijelu knjigu”

”Bijelu knjigu” kriminala tužilaštvo je dobilo nakon što je u januaru ove godine to policiji naložio ministar unutrašnjih poslova Raško Konjević, saznaju ”Vijesti”. Čarapić je nedavno saopštila kako oni nijesu imali a ni znali za taj dokumentu, navodeći da su ga dobili prije dva mjeseca.

VDT je imala priliku da zvanično bude obaviještena o njegovom postojanju na sjednici Nacionalne komisije za borbu protiv korupcije, čiji je član, 6. aprila 2012.

Tada su predstavnici MANS-a i CEMI-ja izrazili nezadovljtsvo što im je Uprava policije dostavila analizu o stanju kriminaliteta koja je javna, umjesto one povjerljive i opširnije koja je za internu upotrebu. Tadašnji pomoćnik direktora UP Milan Tomić naveo je da su ti podaci strogo povjerljivi, jer sadrže imena vođa i članova kriminalnih grupa.

Zadovoljni učinkom

“Analiza rezultata primjene novog ZKP-a pokazala je da su tužioci i njihovi zamjenici veoma stručno i posvećeno radili na primjeni novih pravila krivične procedure, ali i svih drugih značajnih novina krivično-pravne reforme.

O kvalitetu tužilačke funkcije svjedoče podaci da je na nivou osnovnih i viših državnih tužilaštava osuđujućom presudom okončano 88,39 odsto postupaka po podignutim optužnim aktima, da je po optužnim aktima Odjeljenja za organizovani kriminal, osuđujućom presudom okončano 82,75 odsto postupaka.

Procenat uspješnosti Odjeljenja u postupku pred sudovima znatno je veći nego u prethodnoj godini, ali ne sasvim pouzdan zbog činjenice da je kod suda ostao veliki broj neriješenih optužnih akata koji je u stvarnoj nadležnosti specijalnog odjeljenja”, piše u izvještaju VDT o kome će se raspravljati u ponedjeljak.

Galerija

( Dragana Babović, Mila Radulović )