Krajnji udar: Vlada razmišlja o povećanju PDV-a
Ministarstvo finansija ne bježi od mogućnosti da većim dažbinama, na račun građana i privrede, popuni budžet
Ministarstvo finansija saopštilo je „Vijestima“ da će odluka Svjetske banke o kreditnoj podršci vrijednoj 50 miliona eura biti poznata krajem maja, a za taj aranžman jedan od uslova je povećanje poreza na dodatu vrijednost (PDV).
Dvije institucije rade odvojene analize opravdanosti povećanja stope PDV-a sa sadašnjih 17 odsto koje će potom uporediti, što je nedavno potvrdio i ministar finansija Radoje Žugić, pa se i konkretnije informacije po tom pitanju mogu očekivati krajem maja.
Povećanje PDV-a bi izazvalo rast cijena i još jedan udar na životni standard većine građana.
Na pitanje „Vijesti“ da li će ispuniti zahtjev Svjetske banke ako ostanu pri stavu da treba povećati PDV, iz Ministarstva nijesu precizno odgovorili.
„Vlada apsolutno samostalno vodi ekonomsku politiku, autonomno donosi odluke i odgovara za njihovu primjenu. Sa druge strane, imamo odličnu saradnju sa međunarodnim finansijskim institucijama, prvenstveno sa MMF-om i SB koja je potvrđena kroz dosadašnje aranžmane. Naši eksperti razmjenjuju mišljenja sa ekspertima tih institucija na razne teme, u okviru kojih su i fiskalna pitanja. Eventualno donošenje odluke o povećanju stope PDV-a ne bi bilo rezultat naloga bilo koje institucije, već autonomna odluka Vlade i Skupštine“, kazali su u Ministarstvu finansija.
U Ministarstvu su istakli da je stopa PDV-a najniža u regionu i među najnižima u Evropi, te da u krajnjoj nuždi predstavlja potencijalnu rezervu za poboljšanje fiskalnih parametara.
„Ali, sada smo fokusirani na praćenje primjena postojećih mjera, čiji su efekti već itekako vidljivi“, naglasili su u tom Vladinom resoru.
Iako je povećanje PDV označeno kao krajnja mjera za punjenje budžeta izvjesno je da Vlada mora povući i taj potez zbog plaćanja rata koje ima po osnovu javnog duga.
Pošto država nije u mogućnosti da servisira javni dug, naročito kamate koje se povećavaju iz godine u godinu, prinuđena je da ga refinansira po jeftinijim kamatama sa dužim rokovima otplate. Ti povoljniji izvori finansiranja za sada su dostupni na američkom tržištu gdje su obveznice u dolarima mnogo likvidnije.
Za potrebe finansiranja ovogodišnjeg deficita otplatu dugova i stvaranje fiskalne rezerve biće potrebno ove godine obezbijediti 230 miliona eura što je 30 miliona niže u odnosu na plan.
„Razmatramo više mogućnosti za zaduživanje (emisija obveznica, bilateratno i komercijalno zaduživanje). Prema podacima kojima trenutno raspolažemo, kamate za eventualnu emisiju obveznica bile bi niže od kamata na postojeće obveznice. U slučaju da se pomenuto smanjenje kamatnih stopa ostvari, ovo bi bio jedan od način na koji bi se uticalo i na visinu i kretanje otplate obaveza. Konačnu odluku o izboru aranžmana za obezbjeđenje nedostajućeg novca za 2013. godinu donijećemo i u kratkom roku, o čemu će javnost biti blagovremeno obaviještena“, kazali su u ministarstvu.
Za plaćanje PDV registrovano je 26.469 obveznika, od čega se 92 odsto (24.318) odnosi na pravna lica, a osam odsto na fizička lica (2.151). U državnu kasu u prošloj godini su se slila 362 miliona eura po osnovu PDV-a što je za 9,48 odsto manje nego godinu ranije kada je prihodovano 399,8 miliona.
Kostić: Ako bude vanrednih plaćanja, realan rast poreza
Ekonomski analitičar Vasilije Kostić rekao je “Vijestima” da bi nedovoljni prihodi, vanredna plaćanja ili nemogućnost zaduživanja mogli da dovedu do povećanja PDV-a u ovoj godini. On je ocijenio da će eventualno povećanje poreske stope zavisiti od toga na koji način se ostvaruju postavljeni ciljevi u fiskalnoj politici i šta se dešava sa ostvarivanjem ciljeva ukupne ekonomske politike.
„Imajući u vidu da je fiskalno prilagođavanje istaknuto kao jedan od ključnih prioriteta Vlade onda je jasno da će eventualno povećanje PDV biti pod njegovim direktnim uticajem. Ako javne finansije budu funkcionisale tako da se ne produbljuje fiskalni deficit, odnosno, ne uvećava javni dug i ako se takve tendencije zaustave, što će biti vrlo teško, onda nema osnova za povećanje PDV-a”, naglasio je on.
Kostić ukazuje da ako bude suprotno vjeruje da će Vlada biti prinuđena da pristupiti razmatranju uvođenja jedne takve mjere. “Mišljenja i preporuke međunarodnih finansijskih institucija koje su već o tome govorili u više navrata, dobijati na snazi“, ocijenio je Kostić. Prema njegovom mišljenju povećanje PDV-a imalo bi veće posljedice po ekonomski rast od benefita koje bi po osnovu tog povećanja imao državni budžet.
On nije mogao precizirati koliko bi povećanje stope PDV-a mogla da istrpi crnogorska ekonomija. Objasnio je da treba težiti stabilnim stopama ekonomskog rasta koja garantuje opšti napredak, a tom cilju treba da bude podređeno i pitanje poreskog sistema i visine poreskih stopa.
„Nije suština u visini poreskih stopa već u sposobnosti zemlje da produktivno koristi resurse. To je i objašnjenje zašto visoko- razvijene zemlje imaju i daleko više poreze od naših i ne smetaju im za ekonomski rast i razvoj“, rekao je Kostić.
Galerija
( Marija Mirjačić )