Šta ako Beograd odbije sporazum sa Prištinom?

Pregovori Beograda i Prištine ulaze u „odlučujuću fazu“. Tok dijaloga već je izazvao brojne političke komentare i varnice među strankama, a rezultat dijaloga će najvjerovatnije uticati i na odluku o vanrednim izborima.

Uoči ključne faze dijaloga nametnulo se pitanje, šta će biti političke posljedice prihvatanja sporazuma sa Prištinom po vladajuću koaliciju u Srbiji, a isto tako i šta će biti posljedice ukoliko do sporazuma ne dođe?

Vlast nije ugrožena?

Ukoliko Srbija prihvati sporazum sa Prištinom, procjenjuje se da će to biti dokument koji će biti u suprotnosti sa srpskim nacionalnim interesima. Problem je ipak definicija nepovoljnog dogovora po Srbiju, ističe za Dojče Vele Jelena Milić, direktor Centra za evroatlantske studije. Nedovoljno se pri tome potencira zašto se i došlo u sadašnju situaciju da Kosovo postane nezavisno zbog masovnog kršenja ljudskih prava, kaže Milićeva.

„Srpska strana s tog aspekta ima problem da objasni javnosti, zašto se nešto zove dijalog i pregovori u kojima ona mora da učini 90 odsto ustupaka, a da pri tome i sama ne kaže šta je bila njena uloga u prošlosti, i zašto je do svega toga došlo“.

U svakom slučaju, prihvatanje dogovora, ma koliko je on bio nepovoljan po Srbiju, neće ugroziti samu vlast, smatra Jelena Milić. „Sa aspekta opstanka na vlasti mislim da mnogo manji problem može da ima u Centralnoj Srbiji: kroz kontrolu medija, kroz spinovanje interesa javnosti ka događanjima u rijaliti šou programima, do još ponekog spektakularnog hapšenja, ili novih finansijskih investicija iz Emirata ili Rusije. Ali veći problem će biti reakcija Srba sa Kosova i reakcija unutar vojske i policije, tačnije onih djelova nekontrolisanih sektora bezbjednosti, koji će se protiviti takvom rješenju“.

Izbori i pad vlasti?

Profesor Fakulteta političkih nauka Predrag Simić sa druge strane ocjenjuje da bi srpske vlasti mogle da plati visoku cijenu prihvatanja nepovoljnog dogovora sa Prištinom.

„Cijena bi bila pad popularnosti, a možda i vanredni parlamentarni izbori. Jer, ukoliko taj sporazum bude na nivou na kojem su trenutno pregovori, da Priština nije spremna da odstupi u glavnim pitanjima koja Srbija traži, a to su ovlašćenja u oblasti izvršne, sudske vlasti, onda će to vjerovatno dovesti do ozbiljnog pada popularnosti vlade i cijena može biti i pad vlade“, kaže Simić.

Od dva zla biraju manje?

Profesor Simić smatra da je u ovom trenutku daleko izvjesnija mogućnost da Srbija odbije sporazum sa Prištinom. „I cijena bi bila gubitak izgleda da se dobije datum za početak pregovora sa EU, što bi takođe imalo negativne posljedice. U ovom trenutku je, dakle, na Dačiću, Vučiću i Nikoliću da izaberu koje je manje od dva zla - prihvatiti nepovoljan dogovor, i rizikovati izbore i gubitak vlasti. Do sada su svi koji su raspisivali vanredne izbore na njima gubili vlast“.

Cijena je dakle da budu upisani u istoriju kao neko ko je potpisao, pod navodnicima „gubitak Kosova“. Odbacivanje dogovora takođe nosi rizike, i sada je pitanje od milion dolara šta je za njih trenutno probitačnija opcija, kaže Simić.

Bez poboljšanja na terenu

Otvoreno pitanje ostaje i koliko će bilo kakav sporazum dovesti do poboljšanja situacije na terenu. Jelena Milić kaže da ne vjeruje u iskrenost ni srpske ni albanske strane.

„Mislim da ako ima političke volje, a ostaje i pitanje političke snage, i u Beogradu i Prištini, tek na duže staze će možda da se vidi neka korist. Tu se mora imati u vidu da ono što je za jedne korist, za druge je šteta. Mislim da će za mnoge početak stvarne primjene sporazuma biti finansijska šteta, i da je to takođe jedno veliko jezgro otpora uspostavljanju sporazuma, i sa srpske i sa albanske strane“.

Srbija je u nezavidnoj ekonomskoj situaciji, i nije stoga isključeno da zbog toga pristane i na rješenje za stolicu Kosova u Ujedinjenim nacijama, smatra Jelena Milić. Javnosti bi se to moglo opravdati pričom o modelu dvije Nemačke, kaže Milićeva.

Počeo sastanak državnog vrha o Kosovu

Državni vrh Srbije sastao se danas nešto poslije 13 sati u zgradi Predsjedništva, u Beogradu, uoči sjutrašnjeg nastavka pregovora Beograda i Prištine u Briselu.

Sastali su se predsjednik Srbije Tomislav Nikolić, premijer Ivica Dačić, prvi potpredsjednik Vlade Aleksandar Vučić, potpredsjednica Vlade za evropske integracije Suzana Grubješić, ministar spoljnih poslova Ivan Mrkić i šef Vladine kancelarije za Kosovo i Metohiju Aleksandar Vulin.

Očekuje se da će poslije konsultacija državnog vrha Vučić odlučiti da li će se priključiti pregovaračkom timu u sjutrašnjoj rundi pregovara u Briselu.

Predsjednik Nikolić je za 14 časova zakazao konferenciju za novinare. Državni vrh se sastao u petak i tada je savjetnik predsjednika Marko Đurić rekao da je situacija "teška i dramatična".

"Nalazimo se u dramatično teškom trenutku, kao pred pregovore u Dejtonu i Rambujeu", rekao je Đurić.

Ministar spoljnjih poslova Ivan Mrkić navodi da "nije moguće donositi bilo kakve procjene" i da je za postizanje dogovora u Briselu potrebna veća kooperativnost druge strane.

"Očekujem da se sjutra dogodi nešto racionalno i da druga strana izađe u susret i učini neki ustupak. Tek tada će biti moguće govoriti o dogovoru", rekao je Mrkić za "Blic".

Potpredsjednik vlade Rasim Ljajić, smatra da će, ako ne bude postignut dogovor i ako Srbija potom ne dobije datum za početak pregovora s EU-om, za najmanje dvije naredne godine biti zaustavljen proces eurointegracije, i da će vlada Srbije sigurno dospjeti u tešku poziciju.

"Unutar vlade neće biti različitih pogleda o tome treba li Srbija da prihvati sporazum između Beograda i Prištine, a hoće li nešto biti prihvaćeno zavisiće od toga što bude ponuđeno", rekao je Ljajić i ocijenio da je ono što je Srbiji ponuđeno u sedmoj rundi pregovora u Briselu čak manje od onoga što je bilo ponuđeno u planu Martija Ahtisarija.

Srbi u protestnoj vožnji uoči briselskih pregovora

Srbi sa sjevera Kosova su danas priredili protestnu vožnju sa više od 100 vozila do prelaza Jarinje. Cilj im je da pred sjutrašnji nastavak pregovora Srbije i Kosova u Briselu ukažu da neće prihvatiti dogovor koji bi škodio srpskim interesima.

Kolona vozila je krenula od mosta na Ibru u Kosovskoj Mitrovici, a usput su im se pridružili vozači iz Zvečana, Leposavića i Zubinog Potoka.

Odluku o takvom protestu su prošle nedjelje donijeli čelnici četiri opštine sjevera Kosova, predstavnici političkih partija, privrednici i sindikati.

Galerija

( Deutsche Welle/Beta )