Obilježja koja nas čine onim što jesmo

Odavno je poznato da ima i "začuđujućih" podataka o ljudskom organizmu. Štaviše, iz godine u godinu sve je više novih saznanja o jedinstvenoj građi i funkcionisanju našeg tijela. Evo 20 detalja koje je objavio britanski “Guardian”.

1. Slijepo crijevo: Slijepo crijevo tretira se kao dio tijela koji je odavno izgubio svoju funkciju i koji povremeno može da se inficira i dovede do upale. Međutim, nedavno je otkriveno da je slijepo crijevo izuzetno korisno bakterijama koje pomažu funkcionisanju digestivnog trakta. One ga koriste kako bi došle do predaha nakon obavljanja svoje dužnosti u digestivnom traktu, a to je takođe i mjesto gdje se razmnožavaju, i dopunjuju svoj broj.
2. Ogroman molekul: Praktično sve što se nalazi oko nas sačinjeno je od molekula. Oni se razlikuju po svojoj veličini, od prostog para atoma, poput molekula kiseonika, do kompleksnih organskih struktura. Međutim, najveći molekul u prirodi nalazi se upravo u našem tijelu. U pitanju je “hromozom 1”. Normalna ljudska ćelija sadrži 23 para hromozoma u svom jezgru, a svaki predstavlja veoma dugačak molekul DNK. “Hromozom 1” je najveći i sadrži oko 10 milijardi atoma.
3. Ukupan broj atoma: Veoma je teško pojmiti koliko su mali atomi koji čine ljudsko tijelo, dok se ne vidi njihov ukupan broj. Odrasla osoba sačinjena je od oko 7,000,000,000,000,000,000,000,000,000 atoma.
4. Gubitak krzna: Možda se čini teško za povjerovati, ali ljudi imaju podjednak broj dlaka na tijelu kao i šimpanze. Međutim, naše dlake su beskorisne i toliko tanke da su gotovo nevidljive. Nauka još nije potpuno sigurna zbog čega su ljudi izgubili zaštitno krzno. Pretpostavlja se da je to zbog toga da bi se rani ljudi lakše znojili ili da bi se otežalo parazitima kao što su krpelji da se kače za ljude, ili možda čak i zbog toga što su naši preci bili vodozemci.
5. Evolucija jeze: Jeza predstavlja posljednji trag naših evolucionih predaka. Do jeze dolazi kada se maleni mišići oko korijena svake dlake zgrče, što ovu dodatno učvršćuje. Dok je čovjek imao krzno, jeza ga je dodatno učvršćivala što ga je činilo odličnim izolatorom. Međutim, sa tankom dlakom današnjih ljudi, jeza samo čini da naša koža izgleda čudno. Takođe, dlake nam se usprave kada smo uplašeni. Mnogi sisari nakostriješe svoje krzno kada se nalaze u opasnosti kako bi izgledali veći, a samim tim i opasniji. Ljudi su takođe to činili u prošlosti, ali sada je i taj efekat jeze uništen iako i dalje osjećamo dizanje dlaka, samo što ne dolazi do našeg vizuelnog uvećanja.
6. Svemirska trauma: U naučnofantastičnim filmovima užasne stvari se dešavaju sa ljudskim tijelom kada ono napusti svemirski brod bez zaštitnog odijela. Međutim, to je samo fantastika. U stvarnom životu postojala bi mala neprijatnost usljed širenja vazduha unutar tijela, ali ne bi bilo ničeg od holivudskih “eksplozija”. Iako tečnost zaista ključa u vakuumu, pritisak krvi kod čovjeka reguliše cirkulacioni sistem tako da bi sve bilo u redu. U svemiru zaista jeste hladno, ali čovjek ne bi izgubio svoju tjelesnu temperaturu toliko brzo, a kao što to termos boce pokazuju, vakuum je odličan izolator. U praksi, ono što bi nas u svemiru ubilo jeste nedostatak vazduha.
7. Kolaps atoma: Atomi koji sačinjavaju naše tijelo uglavnom su prazan prostor. Uprkos njihovom velikom broju, bez tog prostora ljudi bi bili znatno sitniji. Jezgro koje čini veći dio materije atoma toliko je manje od cijele strukture da se može porediti sa muvom u katedrali. Ukoliko bi izgubili sav prazan prostor, naše tijelo moglo bi da se smjesti u kocku čije su strane manje od petstotog dijela centimetra.
8. Elektromagnetno odbijanje: Atomi koji sačinjavaju materiju nikada se ne dodiruju. Što su bliži jedan drugom, to je među njima veće odbijanje. To se dešava čak i kada su objekti u direktnom kontaktu – kada sjedimo na stolici, mi je zapravo ne dodirujemo. Mi levitiramo na maloj udaljenosti od nje. Ova elektromagnetna sila je znatno jača od sile gravitacije – oko milion puta jača.
9. Mi smo svemirska prašina: Svaki atom u našem tijelu star je milijardama godina. Vodonik, najčešći element u univerzumu i važan dio našeg tijela, stvoren je u Velikom prasku prije 13,7 milijardi godina. Teži atomi kao što su ugljenik i kiseonik skovani su u zvijezdama prije 7 i 12 milijardi godina. Nakon što su neke od tih zvijezda eksplodirale oni su rasuti po svemiru. Neke od tih eksplozija bile su toliko moćne da su stvorile elemente teže od gvožđa, koje zvijezde nijesu u stanju da stvore. Sve ovo znači da su komponente našeg tijela zaista drevne, mi smo svemirska prašina.
10. Kvantno tijelo: Jedna od naučnih misterija jeste kako nešto čvrsto i jasno kao što je ljudsko tijelo može da bude sačinjeno iz kvantnih čestica koje se čudno ponašaju kao što su atomi i njihovi sastavni djelovi. Ukoliko tražite od nekoga da vam nacrta jedan od atoma iz našeg tijela, najvjerovatnije ćete dobiti sliku sličnu solarnom sistemu – sa jezgrom kao Suncem i elektronima koji orbitiraju oko njega poput planeta. Ovo je zaista bio rani model atoma, ali je otkriveno da bi se takvi atomi raspali u trenutku. U realnosti, elektroni su osuđeni na određene orbite, kao da se kreću po šinama. Oni ne mogu da postoje nigdje između ovih orbita tako da je potrebno da naprave „kvantni skok“ od jedne do druge. Kvantne čestice, elektroni postoje više kao kolekcija vjerovatnoća, nego kao specifična lokacija.
11. Crvena krv: Kada vidite kako krv teče iz posjekotine možete pretpostaviti da je crvena. To je zato što u njoj ima gvožđa. Međutim, prisustvo gvožđa je samo slučajnost. Crvena boja se pojavljuje zbog toga što je gvožđe vezano u prstenu atoma u hemoglobinu nazvanom porifirin, a za boju je zaslužan oblik njegove strukture.
12. Strana DNK: Iznenađujuće, sav koristan DNK u našim hromozomima ne dolazi od naših evolucionih predaka – nešto od toga je pozajmljeno sa drugih mjesta. Naš DNK sadrži gene barem osam retrovirusa. To su virusi koji koriste mehanizme ćelije za kodiranje DNK kako bi je preuzeli. U jednom trenutku ljudske istorije ovi geni su postali dio ljudske DNK. Ovi viralni geni obavljaju važne funkcije u ljudskoj reprodukciji, a opet, potpuno su strani našem genetskom nasljeđu.
13. Drugi život: Ukoliko pogledamo brojke, unutar čovjeka postoji više bakterijskog života nego ljudskog – otprilike 10 puta više. Mnoge od bakterija koje nas zovu domom su prijateljske u smislu da nam ne čine zlo. Neke su i korisne.
14. Osvajači trepavica: U zavisnoti od vaših godina, veoma je vjerovatno da vaše trepavice imaju grinje. Ova mala stvorenja žive u starim ćelijama kože. Uglavnom su bezopasne, iako kod malog broja ljudi mogu izazvati alergijske reakcije. Ove grinje izuzetno su sitne, mogu narasti do trećine milimetra, i skoro su providne pa ih je nemoguće uočiti golim okom. Ima ih skoro polovina ljudske populacije.
15. Fotonski detektori: Naše oči vrlo su osjetljive i mogu da detektuju svega nekoliko fotona svjetlosti. Ukoliko prilikom vedre večeri pogledate sazvjeđže Andromedu, mali mutan djelić svjetla vidljiv je golim okom, ukoliko možete da ga primijetite, dosegli ste maksimum ljudskog vida bez upotrebe tehnologije.
16. Mnoštvo senzora: Uprkos tome što vam govore, imate više od pet čula. Stavite vašu ruku nekoliko centimetara od vrelog gvožđa. Nijedno od vaših čula nije u stanju da vam kaže da ćete se opeći. A ipak osjećate da je gvožđe vrelo sa distance i nećete ga dodirnuti. To je zahvaljujući dodatnom čulu – toplotnim senzorima u koži. Na sličan način možemo da detektujemo bol ili da primijetimo da se nalazimo naglavačke. Još jedan brzi test. Zatvorite oči i dodirnite nos. Prilikom ovoga ne koristite veliku petorku čula kako bi ga pronašli, već propriocepciju. Ovo je čulo koje detektuje gdje se nalaze djelovi tijela u odnosu jedno na drugo. U pitanju je metačulo koje kombinuje znanje vašeg mozga o tome šta rade vaši mišići sa osjećajem za veličinu i oblik vašeg tijela.
17. Prave godine: Poput pileta, ljudski život počinje sa jajetom. Međutim, postoji značajna razlika između ljudskog i kokošijeg jajeta koji utiče na vaše godine. Ljudsko jaje se stvara u našoj majci – ali iznenađujuće je to što je ono formirano kada je ona bila embrion. Formiranje vašeg jajeta i polovina DNK dolazi od majke i može se smatrati prvim momentom vašeg postojanja. I desio se prije nego što je vaša majka bila rođena.
18. Epigenetski uticaj: Mislili smo da su geni ključan faktor u određivanju našeg fizičkog izgleda, međutim, oni su samo mali dio DNK. Vjerovali smo da je ostalih 97 odsto samo đubre ali sada shvatamo da epigenetika – procesi koji se odvijaju van gena, takođe imaju veoma veliki značaj na naš razvoj. Neko vrijeme bili smo zbunjeni kako je moguće da je 20.000 gena (znatno manje od broja u pojedinim vrstama pirinča) zaduženo za naše specifikovanje. Pravo saznanje jeste da je ostalih 97 odsto podjednako važno.
19. Svjesna akcija: Ukoliko ste poput većine ljudi, lociraćete vašu svijest odmah iza očiju, kao da se tamo nalazi mala osoba koja upravlja znatno većim uređajem – vašim tijelom. Znate da to zapravo nije istina, ali vaša svijest ima nezavisno postojanje i govori tijelu šta da radi. U stvarnosti, mnogo toga dolazi iz vaše podsvijesti. Neki zadaci se uz praksu dovode do automatizma, tako da više ne moramo da razmišljamo o svakodnevnim akcijama. Kada se to dešava, procesi se predaju jednom od najprimitivnijih djelova mozga.
20. Optička varka: Slika svijeta koju vidimo je vještačka. Naš mozak ne stvara slike na isti način kao i kamera. Umjesto toga, mozag konstruiše model svijeta pomoću modula koji mjere svjetlo i sjenke, zakrivljenost itd... Ovo uprošćava mozgu da sam upiše potrebne informacije u mrtav ugao, dio naših mrežnjača gdje se optički nervi spajaju i koji nema senzore. On takođe kompenzuje brze i nagle pokrete naših očiju odajući lažnu sliku konstantnog vida. Loša strana svega ovoga je to što je naše oči lako prevariti. Filmovi i optičke iluzije funkcionišu tako što obmanjuju mozak kada je ono što oči vide u pitanju.

Šta nije pomenuto?

Ima još obilježja ljudskog organizma koje zaslužuju da budu pomenute. Jedna od njih je odnos moždane i tjelesne mase.

Još je Tejar de Šarden isticao činjenicu da je taj odnos najveći kod čovjeka, uzimajući tu okolnost kao pokazatelj usložnjavajućeg evolutivnog trenda ili, ako hoćete unutarnje evolutivne zakonitosti.

Naime, postoje sisari koji imaju veći mozak od ljudskog bića, ali koji imaju neuporedivo veće tijelo, poput kita ili slona. Ovaj koeficijent, koji možda predstavlja najimpresivnije obilježje čovjeka, dovođen je u blisku vezu sa inteligencijom i nadmoćno je stavljao čovjeka na vrh zemaljske ljestvice zemaljskih stvorenja.

Medicinsko iskustvo pokazuje da u nekim slučajevima davanje lažne tablete pacijentima, uz objašnjenje da će ga ona izliječiti, često dovodi do poboljšanja, kao i kod onih koji su uzimali pravi lijek

Još jedan detalj koji ne smije biti zanemaren je postotak neandertalske DNK koju savremena ljudska populacija nosi u sebi. Istraživanja koja je prije nekoliko godina sproveo genetičar Svante Pabo na Institutu Maks Plank za evolucionu antropologiju u Lajpcigu, pokazala su da u ljudskom genomu (homo sapiens sapiens) postoji oko 3-4 odsto neandertalskih gena, odnosno geni koje smo ukrštanjem trajno preuzeli od izumrle ljudske vrste homo sapiens neanderthalensis.

Štaviše, ispostavilo se da nam je taj genetski materijal omogućio da lakše prebrodimo neke evolucione izazove.

Osim ovoga, kod nekih savremenih azijskih populacija ustanovljen je i mali postotak “denisovanskih” gena, koji potiču od Denisovanskog čovjeka, još jedne izumrle ljudske vrste otkrivene prije nekoliko godina na Altajskom području na jugu Sibira.

Konačno, tu je i fenomen placebo efekta. Medicinsko iskustvo pokazuje da u nekim slučajevima davanje lažne tablete pacijentima, uz objašnjenje da će ga ona izliječiti, često dovodi do poboljšanja, kao i kod onih koji su uzimali pravi lijek.

Kako je moguće da “ništa” ima efekat? Eksperimenti su pokazali da efekat izostaje ukoliko placebo tablete sadrže materije koje blokiraju učinak morfijum.

Iako to ukazuje da je placebo efekt donekle biohemijski, a ne samo psihološki efekat, o njegovoj prirodi ne znamo skoro ništa. Kako misli utiču na biohemiju tijela, na to za sada nema odgovora.

( Slobodan Čukić )