Ne zna se tačan broj djece sa invaliditetom

U Crnoj Gori ne postoji precizna statistika koliko je djece sa invaliditetom, a deset odsto mališana je siromašno, saopšteno je na sjednici Odbora za ljudska prava i slobode. Odbor je danas razmatrao nekoliko Izvještaja o ljudskim pravima u Crnoj Gori, o kojima će se izjasniti naknadno. Rajka Perović iz Centra za prava djeteta je predstavila Izvještaj o stanju dječjih prava, koji su radile deset nevladinih organizacija.

Ona je navela da je deset odsto djece u Crnoj Gori siromašno. "Najranjivija populacija koja je izložena za siromaštvo su djeca do pet godina, i naši podaci govore da su djeca sa sjevera najizloženija siromaštvu", rekla je Perović.

Šef predstavništva UNICEF-a u Crnoj Gori Bendžamin Perks ocijenio je da je učinjen napredak u inkluziju djece sa invaliditetom, ali da se mora dosta raditi na određivanju tačnog broja takve djece. "Niko ne zna koliko je djece sa invalidetitom u Crnoj Gori i na tome se mora raditi", rekao je Perks. On je naveo da novinari moraju biti odgovorniji kada izvještavaju o djeci, i da se moraju poštovati njihova prava. Ministar ljudskih i manjinskih prava Suad Numanović podsjetio je da je Crna Gora postala član Savjeta za ljudska prava Ujedinjenih nacija (UN). On je kazao da je je crnogorska delegacija predstavila Izvještaj o stanju ljudskih prava od 2008. do 2012. godine krajem januara na sjednici tog tijela UN-a.

Numanović je podsjetio da je Crna Gora dobila 124 preporuke u oblastima ljudskih prava, od kojih je odmah prihvaćeno 94. “Preporuke, njih 13 se već sprovode a o preostalih 15 nadležni organi će se izjasniti do kraja juna”, kazao je on. Numanović je rekao da se preporuke odnose na slobodu izražavanja, medija, vjerskih zajednica, kao i na jačanje kapaciteta Ombudsmana. “Dio preporuka se odnosi i na borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije, i saopšteno je da bi trebalo ojačati nezavisnost pravosuđa kroz ustavne reforme”, naveo je on. Indumanti Mohandas iz UNHCR-a kazala je da u Crnoj Gori ima više od četiri hiljade ljudi koji nemaju državljanstvo nijedne države, i da se to mora popraviti usvajanjem određenih zakona. Ona je navela da su tu uglavnom interno raseljene osobe. Mohandas je kazala da se mora popraviti stanje u kampu Konik.

Direktor Zavoda za zbrinjavanje izbjeglica Željko Šofranac kazao je da je Crna Gora lider u rješavanju statusa raseljenih osoba na Balkanu. "Volio bih da UNHCR ne barata sa podacima da u Crnoj Gori ima više od četiri hiljade osoba koji su apatridi, jer su ti podaci proizvoljni", naveo je on. Šofranac je rekao da najveći problem sa dokumentima imaju Romi koji su raseljeni sa Kosova. »Oko 90 odsto Roma koji su došli sa Kosova nemaju u toj zemlji ni dokumenta ni imovinu, ili ih kriju da bi uživali dvostruka prava«, rekao je Šofranac. Član Odbora Snežana Jonica kazala je da je dosta institucija u Crnoj Gori nepristupačno za osobe sa invaliditetom. Ona je navela da je u protekle tri godine 18,2 miliona EUR uplaćeno u Fond za rehabilitaciju, a da je samo milion EUR tog novca iskorišten za zapošljavanje osoba sa invaliditetom.

Galerija

( Mina )