Lukšić: Do kraja godine ambasada na Kosovu

Kako je naveo, prethodna godina ostaće upamćena kao godina u kojoj je Crna Gora otvorila pregovore o pristupanju Evropskoj uniji

8 komentar(a)
29.03.2013. 13:32h

Skupštinski odbori za međunarodne odnose i iseljenike i za evropske integracije prihvatili su danas Izvještaj o radu resornog Ministarstva za prošlu godinu. Izvještaj Ministarstva vanjskih poslova i evropskih integracija (MVPEI) predstavio je ministar Igor Lukšić, koji je kazao da će 2012. godina ostati upamćena po dosad najznačajnijim rezultatima ostvarenim u postavljenim okvirima vanjsko-političkih prioriteta Crne Gore. “Evropska i evroatlantska perspektiva su sve izvjesniji, a uspješna diplomatija u okvirima međunarodnih i regionalnih organizacija doprinijela je boljem pozicioniranju zemlje na međunarodnom planu”, kazao je on. Kako je naveo, prethodna godina ostaće upamćena kao godina u kojoj je Crna Gora otvorila pregovore o pristupanju Evropskoj uniji.

Da NATO kancelariji Poslanik Koča Pavlović ukazao je da je u izvještaju izbjegnuto pominjanje poglavlja 23 i 24, navodeći da smatra da bi trebalo da se naglasi odlučnost Crne Gore da se suprotstavi korupciji u društvu. Prema njegovim riječima, ne pominje se ni da li je postojao zahtjev NATO-a za otvaranje kancelarije u Crnoj Gori. On je pitao kako je Vlada na to odgovorila ako je postojao takav zahtjev.

Slaven Radunović iz Nove srpske demokratije pitao je Lukšića kako su atlantske integracije sve izvjesnije, imajući u vidu pad podrške građana, i šta sve treba da se desi da Vlada prestane da troši novac građana na nešto što njih ne interesuje. Dritan Abazović iz Pozitivne ocijenio je da se u dokumentu trebalo naći da procenat podrške javnosti nije na zadovoljavajućem nivou. Lukšić je kazao da je njihov stav prema otvaranju kancelarije NATO bio pozitivan, dodajući da se ta odluka donosi u Briselu. “Što se Vlade tiče, ukoliko u Briselu odluče da kancelariju treba uspostavljati, ne vidim nikakvu prepreku takvoj inicijativi”, naveo je on. Lukšić je rekao i da relativno nizak procenat podrške članstvu u Alijansi, koji očitavaju pojedina istraživanja, ne treba da ih opterećuje u ovom trenutku. “Jako je važno voditi debate i dijalog i prezentirati sve ono što su aspekti članstva u NATO-u, a onog trenutka kad dođe poziv, mi se u Crnoj Gori dogovaramo na koji način da sprovedemo postupak odnosa prema tom pozivu, da li je to referendum, konsultativni referendum ili odluka u parlamentu”, rekao je Lukšić. Prema njegovim riječima, iskustvo zemalja koje su prošle kroz taj proces je da su vrlo često startovale sa relativno niskog nivoa podrške javnosti pa dolazile do više od 50 odsto, jer se ta tema intenzivirala.

Knežević: Referendumom završiti priču o NATO Milan Knežević saopštio je da je Demokratski front za svoje potrebe radio nekoliko istraživanja javnog mnjenja vezano za podršku javnosti ulasku Crne Gore u Alijansu, navodeći da je podrška građana 28 odsto. On je poručio da je neophodno da se priča o NATO integracijama završi organizovanjem referendum ili prestankom trošenja novca građana u trenutku kad se Crna Gora, dodao je, nalazi pred kolapsom. Lukšić je naveo da različita istraživanja daju različite podatke, dodajući da je, po jednom istraživanju koje je rađeno za njihove potrebe u druge svrhe, kad bi bio referendum, odnos bi bio 53-47 protiv članstva u NATO. “Ta razlika uopšte nije toliko dramatična, niti je taj nedostatak podrške toliko dramatičan”, dodao je on.

Mustafić: Trebalo bolje sa dijasporom Poslanik Bošnjačke stranke Suljo Mustafić smatra da, uprkos veoma dobro zacrtanim dokumentima i usvojenim strategijama i zakonodavstvu, implementacija u praksi nije dobra. On je naveo da je veoma malo urađeno na organizovanoj i institucionalnoj saradnji sa dijasporom, kao i da tu nedostaje dosta konkretnih rezultata. Lukšić je rekao da je tema iseljenika definisana visoko na listi njegovih prioriteta.

Ministar najavljuje ambasadu na Kosovu do kraja godine Pavlović je ukazao na dio izvještaja u kom se ukazuje da su bilateralni odnosi na visokom nivou i da su odnosi sa susjedima neopterećeni otvorenim pitanjima, navodeći da smatra da ta konstatacija ne bi trebalo da stoji, bar ne u toj formi.

“Kao što znate, Crna Gora nema definisanu granicu niti prema jednom susjedu demarkiranu granicu, osim prema Albaniji, tako da mislim da bi to trebalo takođe da se apostrofira kao problem sa kojim se suočavamo, koji je pred nama, i gdje će MVPEI da učini određene napore kako bi se to definisalo”, rekao je Pavlović. On je pitao i zašto još nijesu razmijenjeni ambasadori sa Kosovom, kao i koliko se izdvaja za iznajmljivanje zgrade za crnogorsko predstavništvo u Berlinu i šta je opravdanje za, kako smatra, takvo rasipništvo. Lukšić je rekao da je, kad je u pitanju razmjena ambasadora sa Kosovom, plan da se do kraja ove godine uspostavi ambasada na Kosovu, dodajući da se nada da će to biti moguće uraditi i u slučaju Rumunije i Bugarske. On je saopštio da je sadašnja ambasada u Berlinu manje kvadrature nego što je bila ona ranije, na boljoj je lokaciji, a cijena je, dodao je, približno ista. “Oko 200 metara kvadratnih je prostor naše ambasade, a cijena zakupa je ispod pet hiljada eura, tačnije 4.989,94 eura i nalazi se u dobrom dijelu grada”, dodao je Lukšić. Obrad Stanišić iz Demokratske partije socijalista ocijenio je da izvještaj sublimira sve što je MVPEI radilo u prošloj godini, dok je njegov partijski kolega Miodrag Vuković ocijenio da je izvještaj sveobuhvatan, cjelovit i argumentovan. “Ono što je MVPEI radilo u 2012. godini, teško da je moglo sve da pretoči u izvještaj i, ako je ijedna godina obilježila kvalitetnu međunarodnu saradnju, kako na polju evropskih i atlanstkih integracija, onda je to prošla godina”, ocijenio je on. Borislav Banović iz Socijaldemokratske partije rekao je da daje podršku izvještaju i da smatra da je u prošloj godini rađeno kako treba i da su realizovani osnovni starteški pravci spoljne politike Crne Gore.

Galerija