Kankaraš: Porto Montenegro je dosta donio, ali ne može ovako

Nezadovoljstvo lokalne javnosti i brojne primjedbe obilježili su okrugli sto o nacrtu izmjena i dopuna Državne studije lokacije Arsenal (DSL) i strateške procjene njenih uticaja na životnu sredinu (SPU), koji je juče u Tivtu priredilo Ministarstvo održivog razvoja i turizma.

Nakon što je glavni planer Mladen Krekić iz konzorcijuma „Business art- CAU“ Podgorica predstavio koncept izmjena DSL koja definiše kompleks Porto Montenegro, kazavši da će po tom dokumentu u Tivtu biti izgrađena marina sa 850 vezova, te turističko naselje u kome će biti samo 900 ležajeva u hotelima i više od 3.700 kreveta u stanovima za prodaju na tržištu, sekretarka za zaštitu životne sredine i uređenje Opštine Tatjana Jelić rekla je da lokalna uprava “ima rezervu prema značajno većem angažovanju akvatorijuma, posebno u dijelu prema rtu Seljanovo u odnosu na dosadašnju DSL“.

Širiti magistralu dalje od kuća

„Tražimo da se to preispita sa aspekta činjenice da je jedina prirodna plaža u Tivtu upravo na rtu Seljanovo, da ovdje postoji jedriličarski klub, kao i potrebe lokalnog stanovništva kada je u pitanju smještaj njihovih barki, odnosno funkcionisanje plovnih puteva“, kazala je Jelić, dodajući da se mora preispitati i predloženo rješenje po kome se vrijedna stara kamena zgrada austro- ugarskog kupatila izmješta u zonu tivatskog Gradskog parka i to na mjesto starog i vrijednog objekta rasadnika u čiju je sanaciju Opština lani uložila skoro 100 hiljada eura.

Lokalna uprava, kazala je Jelić, smatra da trasa magistrale koja će se proširiti u bulevar treba da se povuče niže prema moru „metar-dvaa unutar sada slobodnog prostora u Porto Montenegru“ jer sa druge strane puta prema brdu ima kuća, kao i da se odustane od gradnje objekta na takozvanom oficirskom mulu ispod zgrade Doma vojske.

„Suština treće faze proširenja marine je još toliko fleksibilna da neće ugrožavati zonu prema rtu Seljanovo. Nijesmo poremetili glavne pomorske puteve, već samo plovne puteve malih barki koje idu u lignjolov, a vojno kupatilo se ne može ostaviti na aktuelnoj lokaciji, već se mora seliti što je input koji smo dobili i od Ministarstva održivog razvoja i turizma“, kazao je Krekić.

Dodao je da se elegantna dvospratna kamena građevina, stara više od 100 godina, „visinom ne uklapa u urbanistički koncept“ za parcelu na kojoj se nalazi, gdje je on ucrtao stanove za prodaju.

Na tvrdnju planera da su u pozicioniranju akvatorijuma marine i njenog budućeg širenja imali u vidu plovne puteve koje su dobili od „Morskog dobra“, sa revoltom je reagovao gradonačelnik Dragan Kankaraš, rekavši da „nema nikakvih odgovora od Lučke kapetanije i 'Morskog dobra'“, kao i da se “planiranje ne može vršiti mimo grada“.

“Činjenica je da Opština Tivat i gradonačelnik nijesu protiv Porto Montenegra, ali jesmo protiv načina na koji se ovo radi. Da ste htjeli nalaženje zajedničkog jezika, došli biste na razgovor. Tivat i Crna Gora su jako puno dobili sa Porto Montenegrom, ali ne želimo da ovako ugrožavamo druge vrijednosti. Želimo da uvala sa sjeverne strane Porto Montenegra do rta Seljanova ostane ovakva kakva jeste jer je to prirodna uvala, mjesto gdje mještani drže svoje barke koje su njihov način života i tu je prirodna plaža“, kazao je Kankaraš dodajući da mu još „više smeta pristup i odnos menadžmenta Porto Montenegra nego ovakvo vaše plansko rješenje“.

Kapetan duge plovidbe Rajko Čavor, pilot koji već 17 godina uvodi kruzere u Boku, kazao je da on ne zna za plovne puteve u Tivatskom zalivu na koje su se pozivali obrađivači DSL, mijenjajući za čak 60 stepeni u odnosu na dosadašnju, orijentaciju akvatorijuma rezervisanog za potrebe marine.

Sporan plovni put

„Kako mislite da ja sjutra brodom dužim od 330 metara prolazim na samo 50 metara od granica marine, kako da 'provučem' toliki brod između vaše faze IV marine i sidrišta brodogradiliša Bijela imajući u vidu sigurnosne propise o rastojanju brodova. Traži te sidrište za jahte ispred Seljanova, a uopšte nemate u vidu ove i činjenice da visoki jarboli jahti tu ne smiju biti zbog bezbjednosti aviona koji slijeću i polijeću na obližnji aerodrom“, kazao je Čavor.

Prema nezvaničnim informacijama, čuvena američka pomorska kompanija „Royal Caribbean International“ zainteresovana je da kupi brodogradilište Bijela i tu napravi terminal-hub za svoje velike kruzere koji krstare Mediteranom, što nameće i potrebu postojanja adekvatnog sidrišta za kruzere, ali i očuvanja plovnog puta prema Kotoru i Tivtu, a što ugrožav a dalje širenje marine Porto Montenegro.

Ništa o monitoringu zračenja

Građani su ukazali i na to da SPU nije dala odgovor što je sa vađenjem preko 8.000 tona grita i zagađenih sedimenata sa dna tivatske marine, te izrazili nezadovoljstvo jer obrađivači nijesu predvidjeli mogućnost uvođenja obaveze operateru te marine, koja će godišnje zarađivati 20 miliona eura, da jednom godišnje sprovodi monitornig elektromagnetnog zračenja na tom prostoru, ugroženog radarima i sredstvima za komunikaciju čak 850 jahti koje će biti u toj marini.

Nikolić: Tivat postaje predgrađe Mankove marine

U skoro tročasovnoj raspravi građani su iznijeli i primjedbe na neadekvatan tretman kulturnog nasljeđa Arsenala, zatvaranje Ulice Blaža Jovanovića u cilju kompletiranja integriteta kompleksa Porto Montenegro, ucrtavanja novih saobraćajnica preko privatnih imanja i kuća Tivćana, te zbog jasnog neucrtavanja slobodne carinske zone u tivatskoj marini kako bi se smanjile mogućnosti da se građanima onemogućava pristup djelovima njene obale po nahođenju investitora.

Sekretar za saobraćaj i komunalne djelatnosti Opštine Tivat Zorica Gverović ukazala je na neadekvatan tretman pitanja čvrtstog otpada iz Porto Montenegra koji će godišnje proizvoditi 3.200 tona smeća, što je pola od ukupne količine koju sada pravi cijela opština Tivat, dok je arhitekta Ivan Stipanić naglasio da je nedopustivo uništiti jedinu veću parkovsko-rekreativnu površinu na Seljanovu, iza Doma vojske, zbog njenog pretvaranja u plac za izgradnju stanova za prodaju.

„Male barke i njihovi vlasnici su ljudi koji ovdje žive 365 dana u godini i male barke su nešto što je vjekovima dio vizure zaliva Boke, a ne jahte. Više me tangira kada nešto ovako ne odgovara malom čovjeku, a Porto Montenegro i Tivat danas na žalost, nijesu jedan grad, već Tivat polako postaje predgrađe Porto Montenegra zato što ovakvi planovi ne sadrže demografske i sociološke studije“, kazala je arhitekta Marija Nikolić, dok je odbornik LIGA Neven Staničić rekao da su „razumljive frustracije Tivćana i Opštine jer je cijela naša obala pokrivena DSL koje se naručuju i rade u Podgorici, a ne Tivtu“.

„Tivćani se lako priklanjaju novim idejama- učinili su to prije 120 godina sa Arsenalom, a sada to rade sa Porto Montenegrom, ali i sve više čitaju Marksov 'Kapital', pa će u narednih 90 godina na koliko imaju ugovor, Porto Montenegro morati da nađe zajednički jezik sa nama. Sve do sada su dobili jeftino, ali od sada sve što mi kao građani izgubimo radi njihovog širenja, neko će morati da nam nadoknadi“, kazao je Staničić.

( Siniša Luković )