Poreskom raju nije mjesto u eurozoni

Kipar je sinoć bio na putu da napravi dramatičan zaokret u vezi sa oporezivanjem velikih depozita u svojim bankama, žureći da obezbijedi paket pomoći od Evropske unije i izbjegne bankrot.

Vladajuća stranka je saopštila da je sati dijele od paketa za prikupljanje 5,8 milijardi eura, koje traži EU, pošto je Evropska centralna banka zaprijetila da će obustaviti pomoć kiparskim bankama ako ne bude dogovora.

Kipar se opasno približio finansijskom kolapsu kada je parlament u utorak odbacio uslove za pomoć EU. Kiprane je šokirao predlog o porezu na depozite, uključujući male iznose običnih štediša, kao i one velike, od kojih su mnogi u vlasništvu stranih investitora.

Ministar finansija Mihalis Saris rekao je da je ideja o oprezivanju depozita ponovo na stolu.

Ministar finansija Mihalis Saris rekao je da je ideja o oprezivanju depozita ponovo na stolu

Zvaničnici vladajuće stranke Demokratski savez rekli su Rojtersu da je rasprava usredsređena na poreze na depozite veće od sto hiljada eura. Jedan zvaničnik je rekao da bi porez mogao biti ograničen na velike štediše u najvećoj banci na ostvu, Kiparskoj banci, od 20 odsto.

Pokazujući da uskoro očekuje rješenje, grupa ministara finansija eurozone je zakazala novi sastanak za sjutra u Briselu, rekla su agenciji Rojters dva izvora iz oblasti jedinstvene valute.

Dok su stotine demonstranta bile oči u oči sa policijom za suzbijanje nereda ispred parlamenta, poslanici su usvojili predlog o restrukturiranju banaka, formiranju „fonda nacionalne solidarnosti“ i kontroli kapitala.

Restrukturiranje podrazumijeva podjelu druge po veličini, Narodne banke, na „dobri“ i „loši“ dio.

Fond solidarnosti omogućava grupisanje državne imovine u cilju izdavanja hitnih obveznica. Taj predlog podrazumijeva buduće prihode od gasa i neke penzione fondove, što je ideja kojoj se oštro protivi Njemačka.

Uskraćivanje pomoći ECB, koja održava likvidnost banaka na ostrvu, izazvalo bi kolaps bankarskog sistema i primoralo Kipar da napusti eurozonu. Njemačka je upozorila Kipar da se „igra s vatrom“.

Partneri iz eurozone, predvođeni Njemačkom, ponudili su Kipru 10 milijardi eura, ali samo pod uslovom da sam obezbijedi 5,8 milijardi.

Oni su poručili da se taj novac može obezbijediti jedino od deponenata, koji imaju 68 milijadi eura u kiparskim bankama, što je ogromna suma za ostrvo od 1,1 miliona stanovnika.

Njemačka kancelarka Angela Merkel navodno je na vanrednoj sjednici njenih demohrišćana u Bundestagu izrazila bijes zbog ponašanja Kipra.

Pozivajući se na pouzdane izvore sa sastanka, mediji su prenijeli da je Merkel kazala da Kipar „iscrpljuje strpljenje svojih partnera u eurozoni“ a posebno ju je naljutilo to što vlada nije uspjela da usvoji „plan B“. Takođe se žalila na nedostatak komunikacije sa Nikozijom.

Merkel sa ministrom finansija Šojbleom

Njemačka kancelarka je omražena na ulicama Kipra. Smatraju je krivom za plan o oporezivanju depozita, iako je ta ideja prvobitno potekla od Nikozije, i za insistiranje da Kipar obezbijedi trećinu pomoći. To je kancelarki samo povećalo podršku kod kuće.

Ona zna da joj birači ne bi oprostili ako bi upotrijebila njihov novac za spasavanje banaka koje služe kao ofšor raj za bogatstvo ruskih oligarha.

Kiparski predsjednik je nastojao da sačuva ekonomski model koji se oslanja na privlačenje milijardi eura u stranim depozitima, uglavnom iz Rusije, labavim propisima i niskim porezima.

Merkel je na sjednici iza zatvorenih vrata sa konzervativnim poslanicima objasnila da taj model smatra mrtvim i da Kipar ne može očekivati pomoć dok to ne prizna.

Galerija

( Angelina Šofranac )