Sudovi poštuju ljudska prava korisnika droga
Primijećena je i nedovoljna uvezanost insititucija sistema u oblasti tretmana, resocijalizacije, rehabilitacije...
Crnogorski sudovi ne krše ljudska prava, a nosioci sudijske funkcije trude se da učesnicima u postupku pruže pravo na pravično suđenje, saopšteno je na okruglom stolu Ljudska prava korisnika opojnih droga u Crnoj Gori. Okrugli sto je organizovan u okviru projekta Dokumentovanje slučajeva kršenja ljudskih prava korisnika droga u pravosudnom sistemu Crne Gore, koji nevladina organizacija Juventas realizuje u proteklih 12 mjeseci, u partnerstvu sa Centrom za monitoring i istraživanja (CEMI). Predsjednik Upravnog odbora Juventasa Ivana Vujović kazala je da je osnovni cilj projekta da doprinese smanjenju nivoa kršenja ljudskih prava u Crnoj Gori, kroz identifikovanje i dokumentovanje slučajeva kršenja ljudskih prava korisnika droga pred crnogorskim pravosudnim organima. „Trenutna situacija u Crnoj Gori govori da se broj korisnika droga povećava, a sa tim povećanjem usko je povezan i porast broja krivičnih djela počinjenih od te kategorije lica“, rekla je Vujović. Ona je pojasnila da se projekat realizuje kroz brojne aktivnosti, kao što su monitoring sudskih postupka i medija, intervjui sa ciljnom grupom projekta i donosiocima odluka, sakupljanjem i analizom izvještaja Vladinih institucija i NVO, analizom pravnog okvira, monitoringom postupanja prema korisnicima droga u zatvorima i policijskim prostorijama i monitoringom korišćenja medicinskih usluga korisnika droga u zatvorima.
Prema njenim riječima, te aktivnosti rezultiraju stvaranjem objektivne slike o poštovanju ljudskih prava korisnika droga u Crnoj Gori, koja je data u sveobuhvatnom Izvještaju, sa konkretnim zaključcima i preporukama za unaprjeđenje postojećeg stanja po pitanju poštovanja tih ljudskih prava pred pravosudnim organima u Crnoj Gori. „Korisnici droga, kao lica osobe koje pate od bolesti zavisnosti, koja pogađa ne samo njih, već i njihovo porodično i opšte društveno okruženje, imaju potrebu za unaprijeđenom politikom zdravstvene zaštite i povećanom pažnjom u obasti poštovanja ljudskih pava“, kazala je Vujović. Prikupljeni podaci, kako je navela, ukazuju da je u ranijem periodu dolazilo do izolovanih slučajeva kršenja prava korisnika droga u pravosudnom sistemu, ali i u oblasti zdravstvene zaštite, i da su uočeni brojni nedostaci u oblasti tretmana, resocijalizacije i rehabilitacije korisnika droga, ali i osoba koje su služile zatvorsku kaznu. Vujović je navela, da zabrinjavaju brojne pritužbe korisnika droga na ranije postupanje policije, neadekvatno reagovanje u slučajevima kada je, prema njihovim riječima, dolazilo do prekoračenja primjene nužne sile.
Vujović je navela, da zabrinjavaju brojne pritužbe korisnika droga na ranije postupanje policije"Na neadekvatno tretiranje apstinencijalne krize u jedinicama za zadržavanje i pri prijemu u institucije zatvorenog sistema, na nedekvatan način primjene mjere mandatornog liječenja bolesti zavisnosti, na nedostatak adekvatnog tretiranja bolesti zavisnosti, ali i infektivnih bolesti u Zavodu za izvršenje krivičnih sankcija“, navela je Vujović. Ona je kazala da je primijećeno je i kršenje pretpostavke nevinosti u naslovima medijskih objava, kao i nedostaci u organizovanju programa tretmana bolesti zavisnosti u zajednici i u kaznenoj politici, posebno u pogledu alternativnog kažnjavanja. Istraživači su primijetili i nedostatak specifičnih programa za žene zavisnice, posebno ukoliko se radi o majkama, trudnicama ili porodiljama, kao i gotovo potpuno odsustvo programa socijalne zaštite i programa zapošljavanja osoba pogođenih bolešću zavisnosti, i nakon dostizanja dugogodišnje apstinencije. Primijećena je i nedovoljna uvezanost insititucija sistema u oblasti tretmana, resocijalizacije, rehabilitacije, ali i programa smanjenja štete, a evidentan je i značajan prostor za unaprjeđenje kvaliteta trenutnih i razvoja novih servisa.
„Napominjemo i da se u kontinuitetu primjećuje napredak u ovoj oblasti, koji je potrebno prepoznati, podržati i ojačati. Ovaj skup je pokazatelj postojanja podrške, ali se treba uzeti samo kao jedan od indikatora u ocjenjivanju trenutnog stanja u oblasti poštovanja ljudskih prava korsnika droga“, kazala je Vujović.
Marković: Vrijedan projekat
Ministar pravde Duško Marković ocijenio je da je projekat koji realizuju Juventas i CEMI dvostruko vrijedan, kako u kontekstu jačanja sistema zaštite ljudskih prava, tako i u kontekstu borbe protiv trgovine drogom i narkomanije u Crnoj Gori. „Koincidencija ili ne, tek završetak ovog projekta vremenski se poklapa sa izradom nove Strategije za borbu protiv droga do 2020. godine, koja će u potpunosti biti usklađena sa evropskim strateškim dokumentima u ovoj oblasti“, kazao je Marković. On smatra da se značaj projekta vidi i iz podoblasti koje se tiču statusa korisnika droga - postupanja policije, monitoringa medija, nalaza i izvještaja o poštovanju standarda fer suđenja, pravnog i institucionalnog okvira, te zdravstvene zaštite u zatvorima.
„Pridržavajući se postulata o ograničenoj, a nikako o oduzetoj ili ukinutoj slobodi ovih ljudi, i njihovom prirodnom pravu da imaju sve osim slobode kretanja, pažljivo ćemo pratiti i analizirati sve aspekte njihovog boravka u našem zatvorskom sistemu“, kazao je Marković. U tom kontekstu su, kako je naveo, u toku razgovori sa predstavnicima Razvojne banke Savjeta Evrope o projektu izgradnje zatvorske bolnice, što bi doprinijelo boljoj zaštiti, tretmanu i statusu korisnika droga koji se, nakon sudske, nalaze i u nadležnosti izvršne vlasti. „U crnogorskom pravosudnom sistemu evidentan je značajan napredak u smislu postizanja međunarodnih standarda i najadekvatnije primjene domaćih pravila tokom istražnih radnji, kao i vođenja fer i pravičnog krivičnog postupka“, smatra Marković.
Medenica: Sudovi ne krše ljudska prava
Predsjednik Vrhovnog suda Vesna Medenica ocijenila je da se svi nosioci sudijske funkcije u Crnoj Gori trude da dosljedno primjenjuju član šest Evropske konvencije o ljudskim pravima, a time i da pruže učesnicima u postupku pravo na pravično suđenje. „Konačni rezultati ovog istraživanja ukazuju da crnogorski sudovi ne krše ljudska prava, i da je pravo na pravično suđenje ispoštovano gotovo u svim slučajevima koji su bili od interesovanja istraživača, a pratili su 120 glavnih pretresa u devet sudova“, kazala je Medenica. Prema njenim riječima, zabilježeni pojedinačni slučajevi koji nemaju težinu i ne mogu urušiti kompletnu sliku o dosljednoj primjeni člana šest i postupcima pred crnogorskim sudovima.
„Istraživački materijal pokazuje da nije bilo slučajeva koji su zahtijevali posebno istraživanje, i u kojima je evidentirano kršenje ljudskih prava korisnika droga u prethodnom postupku ili na glavnom pretresu, sa aspekta primjene domaćih i međunarodnih standarda vođenja fer i pravičnog krivičnog postupka“, navela je Medenica. Direktor pravnog odjeljenja CEMI kazao je da je stepen poštovanja garancija fer i pravičnog suđenja od sudija, odnosno sudova i ostalih učesnika sudskog postupka, izuzetno visok. „S tim što i dalje postoje pojedinačni slučajevi u kojima su ugroženi starndardi javnosti suđenja, pretpostavke nevinosti i suđenja u razumnom roku“, precizirao je Dedović. On je dodao da se može govoriti i o značajnom napretku kada je riječ o transparentnosti i javnosti rada sudova.
( Mina )