Ušteđevina više nije sveta: "Dalje ruke od Kipra"

Kiparski ministri borili su se juče da se preispita plan da se oporezuju bankovni depoziti prije glasanja u parlamentu odloženog za danas kojim će se ili osigurati finansijsko spasavanje ove ostrvske zemlje ili joj prijeti bankrot.

Objavom da je, u okviru uslova za dobijanje 10 milijardi eura finansijske pomoći od EU i MMF-a, planirano oporezivanje bankovnih računa raskinuto je sa praksom da je ušteđevina deponenata sveta.

Odluka da se udari na bankovne račune šokirala je Kiprane, a policija je napravila kordon oko parlamenta u Nikoziji pošto je oko 400 ljudi glasno protestovalo ispred iznervirani što je samo njihova zemlja od milion stanovnika izložena takvom tretmanu.

Gnjevni demonstranti su nosili transparente na kojima je pisalo „Ruke dalje od narodne ušteđevine, neka vise 'banksteri'“ i „Merkel, idi kući i ne vraćaj se“.

Građani su tokom vikenda ispraznili bankomate.

Vlada Kipra tvrdi da ta zemlja mora da prihvati paket spasa koji podrazumijeva porez na depozite ili će bankrotirati.

Banke koje juče nisu radile zbog državnog praznika, ostaće zatvorene i danas i sjutra kako bi se izbjegla panika.

Uoči današnjeg glasanja, vlada je radila na tome da ublaži udarac na manje štediše, nastojeći da se porez na iznose ispod 100.000 eura smanji sa planiranih 6,75% na 3%, dok bi se na depozite preko 100.000 porez povećao sa 9,9% na 12,5%. Jedan Rojtersov izvor je kazao da se razgovaralo i o uvođenju nižeg praga – od recimo 20.000 eura - ispod koga se depoziti ne bi oporezivali, ali odluke o tome nisu do sinoć bile donijete.

Zvaničnici iz eurozone su nagovijestili da prihvataju promjene dok god one podrazumijevaju da će biti prikupljeno oko 6 milijardi eura.

„Na vladi je da odluči hoće li promijeniti strukturu“, kazao je član odbora Evropske centralne banke Jorg Asmusen. „Bitno je da se obezbijedi suma od 5,8 milijardi eura.“

Sad objasnite narodu

Obični građani za ovaj potez krive evropske lidere, naročito Angelu Merkel.

Gnjevni demonstranti su nosili transparente na kojima je pisalo „Ruke dalje od narodne ušteđevine, neka vise 'banksteri'“ i „Merkel, idi kući i ne vraćaj se“

„Strašno smo razočarani u naše takozvane evropske partnere. Ugrozili su kredibilitet bankarskog sistema i dostojanstvo zemlje“, kazao je Andreas Evangelou (52) koji je ispričao da će mu oduzeti od ušteđevine namijenjene za školovanje sina.

Njemački ministar finansija Volfgang Šojble kazao je da su se on i MMF „zalagali za garancije depozita do 100 hiljada eura“. Šojble tvrdi da su se kiparska vlada, Evropska komisija i ECB odlučili za jednokratno oporezivanje i „sada to treba da objasne kiparskom narodu“.

Zbog neizvjesnosti oko kiparske dužničke krize, vrijednost akcija na azijskim i evropskim berzama je pala za dva odsto.

Iako je Brisel istakao da je ovo jednokratna mjera, ovaj potez bi mogao unervoziti deponente u slabijim ekonomijama eurozone, mada juče nije bilo vidljivih znaka da ljudi povlače novac iz banaka.

„Da sam ja štediša u, recimo, Španiji ili Italiji, mislim da bih podozrivo gledao na ove mjere i mislio da bi se to i meni moglo desiti“, kazao je Rojtersu Piter Dikson, ekonomista za globalne finansije u Komercbanci.

Evropski zvaničnici nastoje da umire javnost, ističući da mjera kiparskih vlasti neće biti korišćena kao presedan za bilo koju drugu članicu eurozone koja bude tražila međunarodnu pomoć.

Međutim, ekonomski analitičar Majkl Hjuson iz CMC Markets kazao je da „ako su kreatori politike u EU tražili način na koji će podriti povjerenje javnosti, što je u osnovi funkcionisanja svakog bankarskog sistema, onda nisu mogli da povuku bolji potez nego što je ovaj“.

Putin: Mjera je nefer i opasna

Prema nekim izvještajima, jedan od ciljeva ove mjere je oporezivanje ruskih bogataša i kompanija koje imaju u kiparskim bankama oko 30 milijardi eura u cilju sprečavanja pranja novca.

Ruski predsjednik nazvao je „prinudnu naplatu na bankarske depozite“ na Kipru „nefer, neprofesionalnom i opasnom“.

Moskva razmatra da poveća postojeći kredit od 2,5 milijardi dolara kako bi pomogla izvlačenju Kipra iz krize, ali je istakla da je u vezi sa odlukom o paketu spasa nisu konsultovali.

„Razmotrićemo pitanje restrukturiranja kredita uzimajući u obzir naše buduće učešće u koordinisanim akcijama sa EU kako bismo pomogli Kipru“, kazao je Rojtersu ruski ministar finansija Anton Sultanov.

Podrška predlogu zakona o jednokratnom porezu u okviru paketa spasa daleko je od zagarantovane pošto u kiparskom 56-članom parlamentu nema apsolutne većine, a tri stranke su već saopštile da neće podržati ove mjere.

Ruski predsjednik nazvao je „prinudnu naplatu na bankarske depozite“ na Kipru „nefer, neprofesionalnom i opasnom“

Predsjednik Kipra Nikos Anastasijades, konzervativac koji je na tu funkciju došao prije samo tri nedjelje, kazao je da će nastojati da od članica eurozone izdejstvuje olakšice.

„Ovo rješenje nije ono koje bismo željeli, ali je najmanje bolno pod datim okolnostima, zato što ostavlja upravljanje zemljom u našim rukama“, kazao je Anastasijades.

Osim što će ulagači dobiti kompenzaciju u vidu odgovarajuće količine akcija banaka, Anastasijades je obećao da će svi građani koji budu držali svoje depozite u kiparskim bankama u naredne dvije godine dobiti akcije na osnovu prihoda od prirodnog gasa.

Kiparske vlasti su 2011. saopštile da je otkriveno nalazište između pet i osam hiljada milijardi kubnih metara ovog energenta ispod Sredozemnog mora, ali im Turska osporava pravo na eksploataciju.

Suprotno pisanim i nepisanim zakonima

Predsjednikovo obećanje akcija od prihoda od prirodnog gasa je malo koga uvjerilo. Portparol Demokratske partije, članice vladajuće koalicije, rekao je za BBC da želi čvrste garancije prije glasanja da će ovaj sporazum riješiti finansijske probleme Kipra. Jedan od lidera opozicije George Lilikas, kazao je da je šef države „izdao izbornu volju naroda“.

„Parlament je pozvan da legalizuje odluku da se opljačkaju deponenti, što je suprotno svakom pisanom i nepisanom zakonu,“ zaključio je predsjednik parlamenta Janakis Omiru, lider jedne male socijalističke stranke. Kiparski mediji su javili da je Centralna banka zabranila svim bankama plaćanja i transakcije u zemlji i u inostranstvu. Građani smatraju da je ovo legalizovana pljačka.

„Osjećam se kao i svi ostali. Iznervirano i bijesno... Nemamo ideju šta će biti sjutra“, kazao je jedan mještanin Nikozije. „Došao sam da podignem novac, ali su sva povlačenja zaustavljena. Ovo je tragično“. „Koliko god da ste uštedjeli, ne možete sebi da priuštite ‘šamar’ od 6,5 procenata. To je manje više legalizovana pljačka“, kazao je Artur Sevidž za Radio slobodna Evropa.

„Tretiraju nas kao pokusne kuniće,“ kazao je Takis Georgiu (49). „Vlada je izgubila kredibilitet u očima naroda. Bolje bi nam bilo da napustimo euro..., nećemo da završimo kao Grčka.“ „Evropa je za njene građane, a ne samo za Njemačku“, pisalo je na jednom transparentu.

Galerija

( Danka Vraneš Redžić )