Ni 7 godina od nezavisnosti Crna Gora nema utvrđene granice sa susjedima

Skoro sedam godina od sticanja nezavisnosti Crna Gora još nema utvrđene međunarodne priznate granice, jer nije riješila sporove niti sa jednom od bivših jugoslovenskih republika.

Pregovori se Hrvatskom, Bosnom i Hercegovinom i Kosovom se vode već godinama, a sa zvaničnim Beogradom će utvrđivanje granice očigledno čekati neke druge političke okolnosti.

Zvaničan stav države Crne Gore da će u postupku razgraničenja poštovati mađunarodnu praksu i granice koje su postojala unutar SFRJ za sada nije dao razultate, jer se sporovi vode od Prevlake i okoline Pljevalja, do Kule i Čakora.

Crna Gora za sada jedino sa Albanijom ima riješeno pitanje granice, pošto je međudržavni sporazum o razgraničenju potpisan prije skoro dvije godine. Međutim, ni tu posao nije završen do kraja jer je preostalo da se obavi demarkacija granice na moru, odnosu pristup međunarodnim vodama.

Za sada, najizvjesnija je demarkacija granice sa BiH. U Vladi tvrde da je „gotovo završen“ dogovor o granici, čija je dužina prema BiH 225 kilometra. Ipak, problem je jedna "tačka", kako su nedavno najviši zvaničnici dvije zemlje Milo Đukanović i Vjekosav Bevanda nazvali desetine hektara zemlje između Pljevalja i Čajniča na kojem godinama postoje imovinsko-pravni problemi.

U Ministarstvu unutrašnjih poslova, čija komisija vodi poslove razgraničenja, "Vijestima" su saopštili da očekuju da će sporazum o razgraničenju sa BiH biti potisan u prvoj polovini ove godine.

Tačka kod Pljevalja!

Podsjećaju da je krajem 2009. godine u Sarajevu parafiran Nacrt ugovora o državnoj granici između Crne Gore i BiH.

"Obrazovana je Stručna grupa za zajedničko radno tijelo za izradu dokumentacije i identifikacije granične linije, topografske karte sa ucrtanom graničnom linijom i opis državne granice. Crna Gora je inicirala nastavak pregovora na konačnoj pripremi ugovora o granici", saopšteno je iz MUP-a.

Na području planine Žljeb, između Rožaja i Peći, postavljene su table sa obilježjima crnogorske teritorije, zbog čega su stanovnici tog područja danima protestovali

U tom resoru, međutim, nijesu odgovorili na pitanja "Vijesti" koji je problem "tačke" kod Pljevalja, koji je stav države o tom zemljištu, i na koji način će biti riješeno to imovinsko pitanje.

Demarkacija granice sa zvaničnom Prištinom biće još krupniji zalogaj za Vladu, jer su problemi razgraničenja dvije države stari koliko i crnogorsko priznanje nezavisnosti Kosova. Zvanične Podgorica i Priština počele su prije četiri godine razgovore o demarkaciji granice, ali se nije odmaklo od nekoliko protokolarnih susreta vladinih komisija.

Obje strane se pozivaju na avnojevske granice, ali ih različito tumače, jer od ukupno 79 kilometara granice, navodno je sporno oko 900 metara za koje i Crna Gora i Kosovo tvrde da su njihovi.

Problemi su počeli još 2009. godine kada su u okolini Rožaja, na putu za Peć, mještani albanske nacionalnosti uništili i uklonili obilježja države Crne Gore. Na području planine Žljeb, između Rožaja i Peći, postavljene su table sa obilježjima crnogorske teritorije, zbog čega su stanovnici tog područja danima protestovali.

Organizatori protesta tvrdili su da je Crna Gora ušla u kosovsku teritoriju cijelih šest kilometara, a govorilo se da je sporno oko 1.000 hektara zemljišta koje, navodno, katastarski pripada opštini Peć

Zašto se preko Čakora ne može?

Iz resora koji vodi Raško Konjević najavili su za 25. i 26. mart nastavak pregovora na razgraničenju i pripremi ugovora o državnoj granici između Crne Gore i Kosova

Iako je Crna Gora protekle dvije godine uložila oko milion eura u rekonstrukciju trase, ni nakon 14 godina nije izvjesno otvaranje puta Murino-Čakor-Peć, niti zvaničnog graničnog prelaza sa Kosovom.

Na crnogorskoj strani na Čakoru, na samoj granici sa Kosovom, i dalje stoje prepreke (piramide) koje je nekoliko mjeseci poslije završetka NATO bombardovanja 1999. godine postavio KFOR.

To je za međunarodne snage bila granica razgraničenja Crne Gore i Kosova, ali postoje izvještaji koji govore da su piramide 900 metara ušle na teritoriju Crne Gore.

U MUP-u nijesu bili voljni a odgovore ni na pitanje kakav je zvaničan stav države po pitanju spornog zemljišta uz granicu sa Kosovom.

Podsjetili su da je sastanak posebnih komisija za razgraničenje vlada Crne Gore i Kosova održan u novembru prošle godine.

Na Čakoru narušen dio crnogorske teritorije

"Na sastanku utvrđen je plan aktivnosti komisija: utvrđivanje protezanja granične linije i priprema dokumentacije, ucrtavanje granične linije na topografskoj karti, priprema tekstualnog opisa protezanja granične linije, utvrđivanje oblika, dimenzija i sadržaja graničnih oznaka za obilježavanje granične linije, priprema predloga ugovora o državnoj granici i demarkacija ugovorom utvrđene državne granice na terenu", saopštio je MUP.

Iz resora koji vodi Raško Konjević najavili su za 25. i 26. mart nastavak pregovora na razgraničenju i pripremi ugovora o državnoj granici između Crne Gore i Kosova.

Igre bez granica širom bivše SFRJ

Srbija već godinama vodi pregovore sa Hrvatskom i BiH, a sa Crnom Gorom i Makedonijom razgovori nisu ni počinjali zbog priznanja nezavisnosti Kosova

Da Crna Gora nije usamljen primjer govori i podatak da ni dvadeset godina od raspada SFRJ ni ostale bivše republike još ne znaju gdje su im tačno granice. Nije potpisan nijedan međudržavni sporazum o razgraničenju.

Sporovi se vode od Piranskog zaliva do Une, Dunava i Prevlake. Sve strane se uzdaju u Brisel, jer EU zvanično ne prihvata u članstvo države sa neriješenim pitanjima granica. Presedan je doduše napravljen sa Hrvatskom, sa kojom je potpisan sporazum o pristupanju, iako je ona imala otvorena pitanja sa Slovenijom, Srbijom, BiH i Crnom Gorom.

Srbija već godinama vodi pregovore sa Hrvatskom i BiH, a sa Crnom Gorom i Makedonijom razgovori nisu ni počinjali zbog priznanja nezavisnosti Kosova.

Hrvatska je bez graničnog dogovora sa Bosnom, zbog čega ne može da izgradi Pelješki most, koji bi reijšio problem podijeljenosti hrvatske teritorije na dva dijela

Dok na jednoj strani Hrvatska pregovara sa Beogradom oko sporne granice na Dunavu, sa Slovenijom je zbog Piranskog zaliva morala da se umiješa i međunarodno zajednica.

Arbitraža zbog 20 kvadratnih kilometara između Slovenije i Hrvatske još nije završena. Zagreb je htio da povuče crtu sredinom uvale, što Sloveniji ne odgovara jer njeni brodovi ne bi imali direktan pristup iz slovenačkih u međunarodne vode.

Hrvatska je bez graničnog dogovora sa Bosnom, zbog čega ne može da izgradi Pelješki most, koji bi reijšio problem podijeljenosti hrvatske teritorije na dva dijela.

Prevlaka postaje predmet spora sa članicom EU

Situaciju sa Prevlakom dodatno će usložiti činjenica da će od 1. jula, nakon pristupanja Hrvatske EU, Crna Gora imati neriješeno granično pitanje sa članicom Evropske unije.

Ministarstvo vanjskih poslova, koje je nadležno za pregovore sa Hrvatskom, saopštilo je "Vijestima" da prostor Prevlake funkcioniše na osnovu privremenog protokola o prelasku granice iz 2002. godine, čijom primjenom su "zadovoljne obje države".

Prevlaka, Foto: Arhiva Vijesti

"Protokol je ocijenjen kao značajan uspjeh međunarodne zajednice i od tada do danas privremeni režim funkcioniše bez problema", kažu u MVPEI.

Dvije vlade su prije dvije godine saglasile da otvore proces dogovora o trajnom rješenju. Međuvladina komisija za razgraničenje, čiji su kopredsjedavajući dva ministra vanjskih poslova, ima mandat da dogovori način na koji će se pitanje razgraničenja riješiti na trajnim osnovama.

U MVPEI kažu da su u dosadašnjem radu razmijenjene osnovne pozicije i održano više sastanaka, a ubrzo ćemo inicirati novi sastanak sa ciljem intenziviranja ovih aktivnosti.

"U slučaju da se dogovor ne postigne bilateralno, rješenje bi se tražilo na Međunarodnom sudu pravde ili međunarodnom arbitražom", kažu u tom resoru na čelu sa Igorom Lukšićem.

Srbija odugovlači zbog Kosova

Iako građani prelaze iz jedne u drugu državu sa ličnom kartom, pregovori o razgraničenju sa Srbijom nijesu ni počinjali. Razlog je crnogorsko priznanje nezavisnosti Kosova, jer zvanični Beograd insistira na stanovištu da susjedne zemlje moraju da definišu granicu sa Srbijom i na području njihove južne pokrajine Kosova i Metohije.

Prije skoro četiri godine održan je za sada jedini zvaničan susret crnogorske i srpske delagacije po pitanju granice, ali nije rezultirao nikakvim dogovorom.

Tadašnji šef diplomatije Milan Roćen izjavio je da je definisanje granice između Srbije i Crne Gore u početnoj fazi, te da je nakon prvog sastanka srpska strana saopštila da „nijesu stvoreni uslovi“ za početak pregovora o razgraničenju.

Roćen je tada objasnio da je na jedinom sastanku državnih delegacija Crne Gore i Srbije utvrđen nacrt sporazuma kojim je previđeno da linije razgraničenja budu već postojeći granični prelazi, ali i naveo da taj sporazum nikada nije parafiran i potpisan zbog stava srpske strane.

Galerija

( Dušica Tomović )