Bankarski porez na Kipru težak udarac za ruski novac
Forbs je prenio procjene stručnjaka da se samo imovina fizičkih lica, ruskih državljana, u kiparskim bankama kreće između osam i 35 milijardi eura.
Porez na bankarske depozite, predviđen planom finansijske pomoći koji je Kipar dogovorio sa EU, zadaće težak udarac ruskim kompanijama sa sredstvima u bankama na tom ostrvu, upozoreno je danas u Moskvi.
"Povjerenje prema Kipru, koji je važio za sigurno mjesta za čuvanje novca, biće u potpunosti uništeno", rekao je zamjenik predsjednika Udruženja regionalnih banaka Rusije Anatolij Aksakov, prenosi Interfaks.
Aksakov je rekao da, prema procjenama, u kiparskim bankama ima oko 20 milijardi dolara ruskog kapitala.
Rusko izdanje časopisa Forbs objavilo je u svom internet izdanju da su do septembra 2012. samo ruske kompanije na Kipru imale sredstva u iznosu od 19 milijardi dolara, dok su ruske banke na tom ostrvu bile prisutne sa još 12 milijardi dolara.
Forbs je prenio i procjene stručnjaka da se imovina fizičkih lica, ruskih državljana, u kiparskim bankama kreće između osam i 35 milijardi eura.
Parlament Kipra odložio je za sjutra hitnu, za danas zakazanu sjednicu na kojoj je trebalo da se raspravlja o kontroverznom porezu na bankarske depozite, što je uslov da zemlja od međunarodnih kreditora dobije zajam od 10 milijardi eura i time izbjegne bankrot.
Dogovor s kreditorima izazvao je burne reakcije kiparske javnosti, a predsjednik Kipra Nikos Anastasijades je upozorio da bi odbijanje finansijske pomoći dovelo do kolapsa banaka na Kipru.
Da bi sporazum stupio na snagu mora da ga usvoji parlament.
Mnogi građani Kipra požurili su juče da izprazne svoje bankovne račune, poslije postizanja dogovora o međunarodnom zajmu kojim će biti uvedeni novi bankarski nameti.
Kiparsko Ministarstvo finansija ukazalo je da je uvođenje jednokratnih poreza najmanje štetna opcija i da je to način da se spriječi potpuni bankrot zemlje. Vlasti upozoravaju da bez ove mjere već u utorak može doći do kolapsa cijelog kiparskog bankarskog sistema jer tada će Evropska centralna banka obustaviti finansiranje kiparskih problematičnih banaka, što bi bi opet izazvalo bankrot zemlje, a moguće i njen izlazak iz eurozone.
( Beta )