Lideri EU podijeljeni oko dogovora o migrantima

Predsjednik Evropskog savjeta Donald Tusk je oprezno pozdravio novi sporazum o migraciji postignut nakon pregovora koji su trajali cijelu noć na samitu u Briselu.

Međutim, on je rekao novinarima da je „prerano govoriti o uspjehu“ i da je bilo lako postići sporazum „u poređenju sa onim što nas čeka na terenu“.

Prema dogovoru, novi sigurni centri za obradu zahtjeva za azil mogu biti otvoreni u državama EU.

Ekonomski migranti čiji se zahtjevi odbiju, biće „vraćeni“. Oni za koje se procijeni da su izbjeglice, biće, međutim, premješteni.

Francuski predsjednik Emanuel Makron je odmah pohvalio sporazum i rekao da je odraz saradnje koja će pomoći u rješavanju priliva migranata u Evropu.

Ostali lideri su bili oprezniji, uključujući njemačku kancelarku Angelu Merkel, koja je kazala da je sporazum „korak u dobrom pravcu“, ali da se mora učiniti više kako bi se riješila neslaganja.

Sporazum se smatra spasonosnim za kancelarku, koja je suočena sa političkom krizom kod kuće i mogućnošći da tenzije u vezi sa migrantima obore njenu vladu.

Španija i Grčka su se dogovorile da ponovo prime migrante koji su registrovani u njihovim državama, ali su nastavili put ka Njemačkoj, potvrdila je juče njemačka vlada.

Italijanski premijer Đuzepe Konte se brzo distancirao od tog stava i poručio da Italija neće primati migrante iz Njemačke te da on „nije potpisao nikakav poseban sporazum“ o tom pitanju.

Konte je prethodno napravio rijedak potez blokiranja zaključaka zajedničkog saopštenja dok lideri ne riješe pitanje migranta.

Međutim, kasnije je popustio i pristao na sporazum koji bio mogao dopustiti najnevoljnijim istočnoevropskim državama i ostalima da se ne povinuju i prođu bez posljedica.

„Nakon ovog evropskog samita, Evropa je odgovornija i nudi više solidarnosti. Danas, Italija nije više sama“, rekao je Konte.

Predviđeno je da članice EU otvaraju kontrolisane centre na dobrovoljnoj osnovi, ali nema detalja o tome u kojim državama ili koje će primati izbjeglice.

Makron je rekao da će centri biti u državama gdje su migranti prvobitno stigli u EU i da ih Francuska neće otvarati jer ona „nije zemlja prvog dolaska“.

Austrijski kancelar Sebastijan Kurc je zauzeo isti stav rekavši da „mi nismo država prvog dolaska, osim ako ljudi ne iskaču iz padobrana.“

Italija, koja je zemlja ulaska hiljada migranata, uglavnom iz Afrike, i želi da druge države snose dio tereta, odbacila je tu interpretaciju.

Konte je rekao novinarima: „Makron je bio umoran. Poričem ono što je rekao.“

Dodao je da bi sve države EU trebalo da budu u stanju da otvaraju centre, „uključujući i Francusku“.

Prema podacima Evropskog savjeta, broj osoba koje su ilegalno ušle u EU opao je za 96 odsto nakon vrhunca 2015. Oko 56.000 migranata je stiglo u Evropu do sada ove godine, u poređenju sa više od milion 2015.

Međutim, centralnoevropske države su do sada odbijale šemu EU o razmještanju 160.000 izbjeglica iz prepunih kampova u Grčkoj i Italiji, podižući tenzije, a nedavno sporenje oko sudbine migranata spasenih na moru je pogoršalo krizu.

( Angelina Šofranac )