Zabranjeno čitanje: Književne cenzure modernog doba
Cenzura je opstajala i do danas, a jedna od posljednjih knjiga savremene književnosti koja je bila pod lupom je "Hari Poter" Džoan Roling
Zabranjivanje ili procjenjivanje književnih djela je staro koliko i sama književnost. Kao jedan od prvih poznatih se izdvaja tragični progon Protagore 141. godine p. n. e, kada je izjavio da „ne zna ima li bogova zaista ili ih nema“ i kada mu je država Atina spalila sve knjige.
Prvu cenzuru književnih djela uveli su crkveni koncili u 4. vijeku. Kada su se pojavile štampane knjige, postala je još oštrija a kazne za pisce koji nisu bili po volji crkvi ili državi su bile nemilosrdne.
Narednih vjekova, cenzura je opstajala i do danas, a jedna od posljednjih knjiga savremene književnosti koja je bila pod lupom je "Hari Poter" Džoan Roling.
Portal Ziher predstavlja autore i djela koji su bili predmet kontroverzi u posljednjih pedesetak godina.
"Goli ručak", Viljem Berouz
Ovaj kontroverzni književnik vodio je buran život – bio je homoseksualac i zavisnik od morfijuma, preprodavao je heroin, a uprkos svojoj seksualnoj orijentaciji čak se i oženio, i to u Hrvatskoj, Jevrejkom koju je spasio od progona za vrijeme Drugog svjetskog rata.
“Goli ručak” je bio zabranjen 1965. godine u Bostonu. Optužbe su se odnosile na izbor tematike i jezik kojim se koristi, a zabranu je poništio američki vrhovni sud već sljedeće godine.
"Lolita", Vladimir Nabokov
Najpoznatiji roman ovoga Rusa u prvih nekoliko godina od kada je napisan nije imao sreće. Prvo nije mogao da nađe izdavača u SAD-u, zatim, kada je konačno objavljen u Francuskoj, bio je zabranjen četiri godine zbog optužbi za opscenost, a u Velikoj Britanije bio je na glasu kao čista neobuzdana pornografija i takođe zabranjen do 1959. godine.
Kada je konačno objavljen u SAD-u, prodat je u 100.000 primjeraka u prve dvije nedjelje.
"Da Vinčijev kod", Den Braun
Katolička crkva podigla se na noge zbog novih činjenica i strogo čuvanih crkvenih tajni, kao i kontroverznih pretpostavki i mišljenja koje je autor utkao u ovaj bestseler.
No nije samo Crkva ta koja je pokušala da zabrani roman, njegova prodaja nije bila dopuštena u Libanu, Jordanu, Egiptu, Iranu, Pakistanu i nekim indijskim državama zbog tematike koja sramoti hrišćanstvo.
Bez obzira na to, 'Da Vinčijev kod' postao je globalno uspješan sa preko 60 miliona prodatih kopija prevedenih na 44 svjetska jezika i tako, ironično, postao druga najprodavanija knjiga na svijetu nakon Biblije.
"Nepodnošljiva lakoća postojanja", Milan Kundera
Godinu dana nakon što je napisao svoj prvi roman 'Šala' (koji je zapravo satira na temu komunističkog načina života) Sovjeti su izveli invaziju na Čehoslovačku, a Kundera, koji je bio član Praškog proljeća, ubrzo se seli u Francusku.
Njegova djela su bila na crnoj listi, a zatim je zabranjeno i njihovo izdavanje. U Francuskoj Kundera piše svoju 'Nepodnošljivu lakoću postojanja' koja takođe biva zabranjena u Čehoslovačkoj sve do sloma režima 1989. godine.
Lorka, opus radova
Nakon što se našao usred španskog građanskog rata ubijen je u Granadi 1936. godine. Ipak, kao da to nije bilo dovoljno. Nakon njegove smrti Frankova vlast je naredila da se sva njegova djela unište te je zabranila pominjanje njegovog imena zbog optužbi da je Lorka bio dio rušilačkog pokreta. Uspomena na njega bila je potisnuta sve do Frankove smrti 1975. godine.
"Doktor Živago", Boris Pasternak
Ruski pisac takođe se nije sviđao režimu svoje matične države. Njegov 'Doktor Živago' bio je na zlom glasu u SSSR-u iako ga gotovo niko nikada nije ni pročitao, a u isto vrijeme proslavio je svoga autora na američkom tlu gdje je čak 26 nedjelja proveo na vrhu liste najprodavanijih knjiga.
Kako bi uopšte bio objavljen, morao je da bude prokrijumčaren u Italiju gdje je i prvi put objavljen. Sovjetske vlasti zahtijevale su i izbacivanje Pasternaka iz SSSR-a zbog njegove kritike boljševizma. To se ipak nije dogodilo, a Živago je konačno i dopušten u sumrak režima 1988. godine.
"Sloboda od straha", Aung San Su Či
Mijanmarska političarka i aktivistkinja posljednjih dvadesetak godina svoga života, čak 15 provela u pritvoru zbog svog aktivizma i pružanja represije, u zatočeništvu je napisala mnoge eseje koje je 1991. godine sakupila u knjigu pod nazivom 'Sloboda od straha'.
U međuvremenu je primila i Nobelovu nagradu za mir i nagradu Saharov za slobodu govora. Njeno je djelo još uvijek zabranjeno u Mijanmaru. Ona poručuje: "Nije moć ta koja korumpira, već strah. Strah od gubitka vlasti kvari one koji je drže u svojim rukama, a strah da će ona biti upotrebljena da ih kazni kvari podanike te vlasti"
"Hari Poter", Dž.K. Rouling
Iako najpoznatiji mali čarobnjak nikada nije bio službeno zabranjen, velika se prašina podigla u vrijeme kada je izašao na književno tržište. Naime, mnoge religijske grupe su digle glas i tražile da se knjige zabrane djeci zbog upotrebe magije i promovisanja vještičarenja.
Galerija
( Vijesti online )