Prvih 100 dana Đukanovićeve Vlade: Britva ostala u koricama
Đukanović je startne mjere štednje ispunio bezbolno, bez socijalnih tenzija za razliku od njegovog prethodnika
Iako je u ekspozeu 4. decembra poručio da izvršna vlast mora prekinuti sa praksom da se odluke prolongiraju, jer je to “ugodan izbor bez rizika i posljednica”, premijer Milo Đukanović i njegov sedmi kabinet u prvih sto dana rada nijesu presjekli nijedan od Gordijevih čvorova u koji je vladajuća struktura prethodnih godina zavezala Crnu Goru, niti nagovijestili kako planiraju da riješe neka od najurgentnijih pitanja.
Donošenje jedne od tri loša odluke za problema sa kompanijom Olega Deripaske vezano za budućnost KAP-a koje datira od prije najmanje četiri godine, Vlada je prolongirala, iako je Đukanović najavljivao da će rješenje naći najvjerovatnije do februara.
U prvih sto dana Đukanović nije ispunio ni prijetnju da će “bez oklijevanja” raskinuti ugovore sa partnerima koji nijesu ispunili važne ugovorne klauzule. Najavljeno je da će u ponedjeljak objelodaniti sa kim nema više saradnje.
Đukanovićev kabinet nije imenovao ni direktora Uprave policije, već to opet obavlja vršilac dužnosti, u uslovima kada su obračuni i podmetanja eksplozivnih naprava češći nego prethodnih godina i mjeseci, a Evropska unija ukazuje da borba protiv korupcije i kriminala moraju biti prioritet.
Razlog za to je protivljenje NATO partnera izboru Vladana Jokovića zbog afere praćenja stranih diplomata, ali i sporenja u Vladi, navodno između dva potpredsjednika Duška Markovića, čiji je Joković kadar, i Igora Lukšića.
Ta činjenica, uz aferu “Snimak” čije je izvorište očigledno iz DPS, otvaraju prostor za tumačenje da Đukanović više ne drži pod potpunom kontrolom klanove iz političko-bezbjednosnih struktura.
Stevo Muk iz NVO Institut Alternativa ocjenjuje da se tokom prvih 100 dana Vlade nije desilo ništa spektakularno novo - ni pozitivno, ni negativno u odnosu na raniji period.
Na jednoj strani, kaže on, Vlada vodi proces evropskih integracija uobičajenom dinamikom, više tehnički i dinamikom na koju je navikla javnost, pa nije bilo nekih suštinskih pomaka poput većih rezultata u oblasti borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala.
“Pritisnuta možda najlošijom ekonomskom situacijom od sticanja nezavisnosti, Vlada je uglavnom radila na stvaranju preduslova za rješavanje najvećih ekonomskih problema i privlačenju novih investicija”, kazao je Muk.
Imajući u vidu, kaže on, da je riječ o problemima koji su nagomilavani godinama ili čak decenijama unazad, njihovo rješavanje objektivno zahtijeva vrijeme, iako je dio javnosti očekivao brže i velike odluke nove vlade.
“Neke značajne i dugoročne odluke će ipak morati da donese što prije”, ocjenjuje Muk.
Ono što je Đukanović ispunio su mjere štednje na samom početku mandata. Uvođenjem dodatnog poreza na dohodak fizičkih lica i zamrzavanje rasta penzija za 2013, budžetu je obezbijeđeno 30 miliona eura.
To se može smatrati simboličnom sumom, ako se uporedi sa iznosima kredita koji bi mogli prispjeti za angažman sa Rusima za KAP. Ili, ako se uporedi da Crnogorce krizni porez ukupno košta preko deset miliona, onoliko koliko će za odštetu dobiti premijerov brat Aco zbog toga što u Upravi policije i MUP-u, ali i drugim državnim institucijama, nijesu radili svoj posao kada je riječ o “Limenci”, zgradi koju nijesu na vrijeme napustile službe Ministarstva unutrašnjih poslova.
Đukanović je startne mjere štednje ispunio politički bezbolno, bez socijalnih tenzija za razliku od njegovog prethodnika Lukšića koji je morao da gasi proteste zbog odluke Regulatorne agencije za energetiku o poskupljenju struje.
Đukanović, za razliku od Lukšića, nije imao problema ni kada je predložio ili sugerisao smanjenje zarada upravljačkih struktura u državnim institucijama, preduzećima i agencijama koje bi trebalo da budu nezavisne, ali ni prilikom zahtjeva da podnesu blanko ostavke sa izborom nove vlade.
Đukanović, za razliku od Lukšića, nije imao problema ni kada je predložio ili sugerisao smanjenje zarada upravljačkih struktura u državnim institucijama
Đukanović je u ekspozeu rekao i da je koalicija dobila jasno upozorenje od birača da je “potrebno ozbiljnije promijeniti određene djelove politike”, a da toga “ne može biti bez preispitivanja ljudi koji predstavljaju tu politiku”.
Osim što je Slavko Stojanović novi v.d. u Upravi policije umjesto Božidara Vuksanovića, Đukanović je u prvih sto dana promijenio šefa Uprave za sprečavanje pranja novca Predraga Mitrovića, na čije mjesto je konkurisao Milan Radović, i direktora poreske Uprave Dejana Marinovića koga je zamijenio Milan Lakićević.
Kako bi se punio budžet, u prvih sto dana je formirana Komisija za suzbijanje sive ekonomije koja će se baviti onim što je državnim institucijama u opisu posla, iz koje je saopšteno da će imati ”nultu stopu tolerancije” na tu pojavu, što je moralo da bude obaveza i do tada.
U neformalnim razgovorima u Vladi odavno priznaju da imaju problema sa naplatom svih poreza u velikim sistemima. To pravdaju ograničenim kapacitetima inspekcijskih organa, iako je činjenica da Vlada ima privilegovane sisteme kojima godinama oprašta poreze, dok kritičari, takođe, odavno ukazuju da poreski inspektori zaobilaze finansijere DPS-a. Posljednji podatak je da poreski dug prelazi 216 miliona eura.
Izgleda da će se Vlada u narednim mjesecima morati da odluči da li će i dalje imati privilegovane sisteme i partnere, da li će ići na nova zaduženja, ili će, kroz povećanje PDV-a, što je već sugerisala Svjetska banka, ponovo udariti po džepu građana...
Đukanović je u uvodnom ekspozeu rekao i da u najkraćem roku treba donijeti odluke o izgradnji autoputa prema sjeveru, željezničkog kraka prema Pljevljima i kvalitetnog putnog priključka Crne Gore na jadransko-jonski koridor.
Zasad nema nikavih ozbiljnih najava da će se uskoro početi sa realizacijom tih projekata.
Vlada se, makar, javno uzda u azerbejdžanski Socar koji je nedavno u Podgorici promovisao Ilham Alijev.
Lukšić putuje, Đukanović pravi izlete
Crna Gora je 18. decembra prošle godine otvorila i privremeno zatvorila pregovaračko poglavlje Nauka i istraživanje, ali Vlada to sebi ne može pripisati kao uspjeh. Riječ je o poglavlju koji ima veoma malo obavezujućeg zajedničkog evropskog zakonodavstva i odluka Savjeta EU predstavlja samo znak ohrabrenja Crnoj Gori. Đukanovićev kabinet u prvih sto dana nije značajnije promijenio svoj odnos u odnosu na Lukšićev mandat kada je riječ o transparenosti i odnosu prema civilnom sektoru, iako je zbog prethodnog iskustva postojala bojazan da će teško ispratiti te kontinuirane zahtjeve Unije.
Premijer se, kao predsjednik DPS-a, samo nije mogao uzdržati od verbalnog napada na svoje kritičare na završnoj promociji svoje partije u Nikšiću. Međutim, njegova sestra Ana, kada je Đukanović već bio mandatar, tužila je izdavače “Vijesti” i “Dana” zbog serije tekstova u kojima se povezuje s aferom “Telekom” i na ime pretrpljenih i budućih duševnih bolova traži odštetu od po 100.000 eura.
Đukanović, koji je vidno bio odsutan iz medija, je za 100 dana samo tri puta boravio u službenim posjetama van granica Crne Gore – učestvovao je na Skupštini Međunarodne agencije za obnovljivu energiju u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, razgovarao je u Briselu sa najvišim zvaničnicima EU i EK, i boravio na Minhenskoj konferenciji o bezbjednosti.
Đukanović, koji je vidno bio odsutan iz medija, je za 100 dana samo tri puta boravio u službenim posjetama van granica Crne Gore
Taj izostanak međunarodne aktivnosti može pravdati živom aktivnošću svog šefa diplomatije Lukšića. Vlada i njen šef, kada je riječ o nastavku evropskih integracija, napravili su za 100 dana jedan potez koji bi mogao uticati na integracione procese. Đukanović je u zvaničnu posjetu primio francuskog glumca Žerara Depardjea, nakon što je postao omražen kod francuskih vlasti, koje su prilično rezervisane prema EU integracijama Crne Gore, ali i značajnog dijela tamošnje javnosti jer se usprotivio uvođenju poreza na bogatstvo.
Međutim, Vladi i vladajućoj koaliciji na planu evropskih integracija tek predstoje izazovi u vidu izrade akcionih planova za poglavlja 23 i 24, usvajanja ustavnih promjena, ali i rješavanja afere “Snimak” za čiji je epilog EK izrazila vidno interesovanje. Bezbjednosne integracije iz domena nadležnosti Vlade obilježilo je proceduralno preimenovanje Savjeta za Partnerstvo za mir u Savjet za NATO.
Time je Vlada željela da poruči da je Crna Gora sve bliža punopravnom članstvu u tom savezu. Preimenovano tijelo, na čijem čelu je premijerov savjetnik za međunarodne odnose Nebojša Kaluđerović, preuzeće i aktivnosti promocije NATO-a, koje se posljednjih godina nijesu pokazale dovoljno efektivnim i efikasnim za povećanje podrške za članstvo.
Na insistiranje partnera iz NATO-a, prije svega Sjedinjenih Država, u Ministarstvu odbrane je u februaru formirana vojno-obavještajna služba. Vladi je bilo potrebno skoro dvije godine da uspostavi odsjek za vojno-obevještajne poslove, nakon što su 2011. godine izmjenama Zakona o odbrani poslovi vraćeni pod okrilje Ministarstva odbrane.
Vlada u produženoj izbornoj utakmici
Predsjednik Građanske alijanse Boris Raonić kaže da je teško ocijeniti prvih 100 dana Vlada jer je to bila produžena izborna utakmica, koja će trajati još 20 dana. Raonić kaže da je protekli period obilježila borba sa ekonomskom krizom i ispunjavanje obaveza iz integrativnih procesa, da je odrađen dobar posao, ali da su zapostavljene teme koje su morale biti visočije na agendi. “Prvih 100 dana je ustvari bilo mnogo manje”, kaže Raonić i podsjeća na desetodnevno praznovanje i, kako kaže, čuvenu boljku naše administracije- spajanja praznika.
On ukazuje i da su su se na startu pojavile pukotine u vladajućoj koaliciji i neslaganja. SDP i DPS imaju različita viđenja po pitanju budućnosti KAP-a, dok manji koalicioni partner vodi protivkampanju protiv predsjedničkog kandidata DPS Filipa Vujanovića.
“Time zamajac rada značajno usporen, jer se postavlja pitanje da li će Vlada izgurati cijeli mandat”, navodi Raonić.
On ukazuje i da je posebno bitna stavka unutrašnja integracija i postizanje konsenzusa, što je ekspozeom najavljeno: “Na ovome Vlada nije insistirala, već su na zadnjem zasijedanju Skupštine na Cetinju, poslanici većine odbili desetine Zakona koji su došli od opozicije, bez imalo spremnosti da se o njima diskutuje, uz prethodno negativno mišljenje Vlade o svima njima”.
Galerija
( Vladan Žugić, Marija Mirjačić, Milica Bogdanović )