Šminkanje statistike: Hapse šumare, ali funkcionere ne diraju

Mnogo su veće šanse da šumari završe u zatvoru zbog korupcije nego javni funkcioneri, a krivična djela koja nijesu koruptivna čine 63 odsto zvanične statistike, čiji su podaci uljepšani i fiktivno povećani, pokazala je analiza više od 300 prvostepenih presuda koju je uradila Mreža za afirmaciju nevladinog sektora (MANS).

Prema toj studiji, u periodu od početka 2006. do kraja jula 2012, na osnovu podataka dostavljenih MANS-u, prvostepeni sudovi su vodili ukupno 333 postupka zbog krivičnih djela korupcije, od čega 146 zbog korupcije u javnom sektoru, a 187 u privatnom.

“Podaci pokazuju da su tužioci zbog korupcije češće gonili zaposlene u privatnom sektoru, nego javne funkcionere i državne službenike. Neobično veliki broj postupaka u javnom sektoru je vođen protiv šumara, čime je uljepšana zvanična statistika. Primjetno je veća efikasnosti i tužilaštva i sudova u postupcima koji se vode protiv privrednika nego u predmetima vezanim za korupciju u javnom sektoru, što takođe uljepšava ukupnu statistiku. Čak i kada tužioci pokrenu postupke protiv javnih funkcionera, oni su mnogo rjeđe osuđeni nego oni optuženi za korupciju na najnižem nivou. Mnogo je veća vjerovatnoća da lugar osuđen za korupciju završi u zatvoru nego javni funkcioner”, piše u dokumentu.

Kada je riječ o korupciji u državnoj upravi, autori kažu da je zanimljivo da sudovi tek u svakom petom predmetu osude optuženog javnog funkcionera, dok im je učinak neuporedivo bolji kod lugara, pa je u skoro 40 odsto tih predmeta donijeta osuđujuća presuda.

Prema analizi, kaznena politika je takva da je samo trećini lica osuđenih za korupciju izrečena zatvorska kazna, dok je dvije trećine dobilo samo uslovnu. Broj novčanih kazni je zanemarljiv.

“Zatvorska kazna je izrečena svakom trećem optuženom funkcioneru, u odnosu na preko 40 odsto lugara... U svakom trećem predmetu osuđujuća presuda je nalagala zatvorsku kaznu za lica iz privatnog sektora, a u slučaju javnog sektora zatvorska kazna je izrečena tek u svakoj četvrtoj osuđujućoj presudi”, piše u dokumentu.

Analiza je pokazala da se značajan broj postupaka odnosi na sankcionisanje bagatelnih krivičnih djela “koja se ni površno ne mogu dovesti u vezu sa korupcijom”: “Tako tužilaštvo i sud obesmišljavaju borbu protiv korupcije u cilju uljepšavanja statističkih podataka”.

MANS je našao da se u tri četvrtine postupaka koji se odnose na korupciju u javnom sektoru optuženima stavlja na teret da su zloupotrijebili službeni položaj, dok se nešto više od petine odnosi na nesavjestan rad u službi.

U Crnoj Gori ima 3.500 hiljade javnih funkcionera.

ČAK dvije godine gonili policajca jer je zvao “pauka”

Analiza je pokazala da tužilaštvo pokreće, a sudovi sude za korupciju i u slučajevima kada se uopšte ne radi o bilo kom krivičnom djelu.

„Takvih postupaka ima najviše u Osnovnom sudu u Podgorici. Na primjer, u postupku pred tim sudom tužilaštvo je policajca optužilo za zloupotrebu službenog položaja zato što je, suprotno pravilniku, izdao nalog da se jedno vozilo koje je bilo parkirano na način koji ugrožava saobraćaj, premjesti specijalnim vozilom "pauk". Pune dvije godine državni tužilac je zastupao ovakvu optužnicu, a sudu je isto toliko vremena trebalo da utvrdi da se ne radi o krivičnom djelu“, piše u dokumentu.

Optužili oficira za drva i stražara zbog hot lajna

MANS ukazuje da je Krivični zakonik izmijenjen kako bi se bolje suzbila korupcija, a sudovi i tužilaštvo izmjene koriste za sankcinisanje bagatelnih i bizarnih radnji, usljed kojih se šteta može tražiti samo u parničnom postupku.

“Dok tužilaštvo ignoriše brojne primjere zloupotrebe službenih vozila u privatne svrhe, uključujući i državne funkcionere, u jednom slučaju je pokrenulo postupak protiv vojnog lica jer je zloupotrijebilo službeni položaj tako što je službenim vozilom prevezlo drva za ogrijev za ličnu upotrebu i time oštetio državu za 70 eura”, piše u dokumentu.

Kao najbizarniji slučaj izdvajaju postupak protiv stražara koji je noću zvao hot line i zato je uslovno osuđen presudom Osnovnog suda u Podgorici, jer je “zloupotrijebio službeni položaj i poslodavca oštetio za 907,35 eura. Analiza je pokazala da tužioci i dalje gone, a sudovi osuđuju, osobe zaposlene u privatnom sektoru, kao službena lica, iako oni ne mogu imati takav status.

„Na taj način se i dalje fiktivno povećava broj osuđenih službenih lica, odnosno stvara se pogrešna slika o radu pravosuđa u borbi protiv korupcije u javnom sektoru“, piše u dokumentu.

Statistika popunjena i presudom za prodaju 16 jagnjadi i četiri jareta

U zvaničnu statistiku je ušao referent za izdavanje pijeska u privatnoj firmi koji je u februaru 2010. osuđen jer je 1998. primio mito od 24,73 eura, kojeg je Viši sud oslobodio, a Apelacioni osudio. Statistika je popunjena i predmetom u kome su tri lica oslobođena optužbi za korupciju jer “nijesu prekontrolisala stoku”, a jedno lice je osuđeno za nedozvoljenu trgovinu 16 živih jagnjadi i četiri jareta”.

Autori ukazuju da su brojni postupci vođeni zbog malih iznosa utaje poreza, ali ih tužilaštvo kvalifikuje kao zloupotrebu ovlašćenja u privredi. Riječ je o utajama od 50, odnosno 75 eura PDV-a. U jednom od tih postupaka, zbog navodne utaje 35 eura, tek nakon 43 mjeseca je donijeta presuda da nije riječ o krivičnom djelu.

Galerija

( Dragana Babović )