Direktori da se snađu sa 1.200 €: Regulatorne agencije nedovoljno smanjile troškove

Parlamentarni odbor za ekonomiju predložio je da se zarade rukovodilaca regulatornih agencija ograniče na najviše dvije i po prosječne zarade u državi u prošloj godini (487 eura) što u konačnom iznosi 1.210 eura. Sadašnje prosječne neto zarade u menadžmentu agencija, nakon prošlogodišnjeg smanjenja, iznose do 1.957 eura.

Odbor je za prekosjutra odložio usvajanje zaključaka, koji se odnose na korekcije finansijskih planova šest regulatora, kako bi se o njima izjasnilo i Ministarstvo finansija (čiji predstavnci juče nijesu bili na sjedniici) a koje je tražilo izmjene planova regulatora. Prema planu, zaključci bi se uputili regulatorima na dalje izvršenje i konačan predlog morali bi dostaviti Skupštini najkasnije do 22. marta.

Šest regulatora (agencije za lijekove, elektronske medije, osiguranje, elektronske komunikacije i poštansku djelatnost. Komisija za hartije od vrijednosti i Regulatorna agencija za energetiku) imalo je obavezu da koriguje zarade zaposlenih i sve ostale troškove na nivou državne uprave, ali taj posao nijesu u januaru odradili do kraja.

Neki su korigovali zarade zaposlenima i menadžmentu (ne u nivou koji je Vlada tražila), pojedini samo menadžmentu uz obrazloženje da ne mogu dirati zarade zaposlenih, pa da poslanici o tome odluče, neki su naveli šta su uradili i povodom rashoda, pojedini su rekli da ne mogu umanjiti te stavke jer bi se urušilo poslovanje.

Podaci koje su dostavili odboru pokazali su da su prosječne neto zarade zaposlenih u šest regulatornih agencija od 639,5 eura do 1.201 eura.

Poslanik DF-a Nebojša Medojević tražio je i da se menadžmentu CBCG ograniče zarade po istom principu kao i ostalim regulatorima

U nacrtu zaključaka Odbora konstatovano je da je Agencija za nadzor osiguranja ispunila traženo, da Komisija za hartije od vrijednosti treba da ograniči zarade menadžmentu. Regulatorna agencija za energetiku osim zarada direktorima treba i da preispita mogućnost smanjena zarada ostalim zaposlenim za 10 odsto i da jasno naznači kako je smanjila druge troškove.

Odbor predlaže da Agencija za elektronske komunikacije i poštansku djelatnost umanji za 10 odsto plate zaposlenih ( što prethodno nije uradila) i da u istom procentu smanji i sve ostale troškove, dok se od Agencije za elektronske medije traži da svede plate menadžmetu na dvije i po posječne u državi i da naknade članovima savjeta ograniči na jednu prosječnu zaradu na državnom nivou.

Odbor nema predloge za Agenciju za lijekove i medicinska sredstva koja je, nakon prve rasprave o mjerama štednje, uputila dopis gdje navodi da su smanjili plate zaposlenima za 11,5 odsto.

U nacrtu zaključaka navodi se da će poslanici kada budu razmatrali godišnji izvještaj Centralne banke (CBCG) za prošlu godinu utvrditi stavove o mjerama racionalizacije koje je sprovela vrhovna monetarna institucija i Fond za zaštitu depozita.

Poslanik DF-a Nebojša Medojević tražio je i da se menadžmentu CBCG ograniče zarade po istom principu kao i ostalim regulatorima, ali je predsjednik odbora Aleksandar Damjanović (SNP) objasnio da član 7 Zakon o CBCG to ne dozvoljava jer se njima definiše nezavisnost vrhovne monetarne institucije u njenom radu. Medojević je predložio da se CBCG uputi preporuka da to uradi.

Priča o nafti se poklopila sa promovisanjem SOCAR-a

Pomoćnik ministra ekonomije Vladan Dubljević kazao je poslanicima da je Ministarstvo pripremilo i poslalo Vladi nacrt javnog poziva za dodjelu koncesije za istraživanje i proizvodnju nafte.

“Očekujemo da uskoro bude objavljen sa uputstvima za potencijalne ponuđače.Taj dokument će biti transparentan i ponuđen svima na uvid”, naglasio je Dubljević, koji je najavio i da će u drugom kvartalu (april-jun) Vlada usvojiti predlog zakona o oporezovanju te djelatnosti.

Medojević je kazao da bi država morala imati 50 odsto vlasništva u kompaniji koja će se baviti tim poslom, dok mu je Dubljević objasnio da bi nam trebalo najmanje 200 miliona eura da bi učestvovali u istraživanju. “To je veliki novac koji bi izgubili ako se nafta ne pronađe. Zato sav rizik istraživanja preuzimaju kompanije”, objasnio je Dubljević.

Medojeviću je bilo čudno kako se priča o nafti na Odboru poklopila sa dolaskom delegacije iz Azerbejdžana koju predvodi predsjednik Ilham Alijev. Državna azerbejdžanska naftna kompanija SOCAR zakupac je zemljišta u Kumboru za gradnju turističko-stambenog kompleksa, a njihov projekat je promovisan i juče prilikom susreta premijera Mila Đukanovića i Alijeva. Medojević je Alijeva nazvao “nedemokratskim predsjednikom” a SOCAR kompanijom koja je poznata “po korupciji svuda u regionu”, te da državni vrh Crne Gore ne bi smio da prima tu delegaciju.

Lider SNP-a Srđan Milić ocijenio je “skandaloznim” da predsjednik Filip Vujanović prima Alijeva “u jeku izborne kampanje”. Medojević je saopštio i da je firma Remko enerdži ( koja je pronašla naftu u Azerbejdžanu) iznijela podatke o istraživanju koje je sprovela u Crnoj Gori, što je nedopustivo. Dubljević je pozvao Medojevića da posjeti Zavod za geološka istraživanja gdje se nalaze podaci o tom poslu.

( Marija Mirjačić )