Pejović: Bolje da žešće udare po onima sa crne liste

Lista kompanija koje su najviše pogođene sivom ekonomijom, a uredno izmiruju obaveze državi, biće objavljena do 1. jula ove godine, najavljeno je iz Ministarstva finansija.

Bijela lista će biti objavljena taman kada i takozvana crna lista, koja podrazumijeva spisak firmi koje su najveći poreski dužnici. Vladina Komisija za suzbijanje sive ekonomije predložila je da se uradi bijela lista kompanija kako bi im Vlada pomogla kroz posebne fiskalne mjere.

Vlada je prihvatila predlog Komisije o izmjenama Zakona o porezu na dodatu vrijednost, kojima će se, kada prihvati Skupština, pooštriti kazne za neizdavanja fiskalnih računa, netačni obračun poreske obaveze, nepodnošenje poreske prijave, neplaćanje PDV-a u propisanom roku...

U Ministarstva finansija „Vijestima“ je zvanično odgovoreno da će jedini kriterijum na osnovu koga će se vršiti rangiranje kompanija na toj listi biti redovnost u servisiranju obaveza državi te da se selekcija neće vršiti po privrednim djelatnostima.

Bijela lista će biti objavljena taman kada i takozvana crna lista, koja podrazumijeva spisak firmi koje su najveći poreski dužnici

Za sada nemaju predloge kako će se te kompanije pomoći kroz nove fiskane podsticaje. Objašnjeno je da će prema njima administracija, osim do sada definisanih i važećih mehanizama podrške, nastojati da bude ažurnija i fleksibilnija, kao i da će se u narednom periodu razmišljati o mogućnostima novih fiskalnih podsticaja.

Ekonomski analitičar Zarija Pejović kazao je “Vijestima” da ne zna da li u uporednoj praksi postoje slučajevi da se neko nagrađuje zato što posluje po zakonu.

“Mislim da je najveća nagrada za privredne subjekte da se poslovanje uvede u legalne tokove i svima se pruži ista šansa. Kad smo već kod institucionalne podrške privredi, vjerujem da bi preduzećima puno značilo ako bi se sporovi o naplati potraživanja pred sudom brže rješavali”, odgovor je Pejovića na pitanje kako komentariše moguće fiskalne podsticaje onim firmama koje će se naći na “bijeloj listi”.

Posljednji podatak o poreskom dugu je od oktobra prošle godine i saopšteno je da on iznosi oko 216 miliona.

On visoki stepen sive ekonomije prepoznaje u švercu cigareta i prodaji roba i usluga bez fiskalnog bona, odnosno neplaćanje poreza na dadatnu vrijednost.

“Pitanje prije svakog predloga za mjere za suzbijanje sive ekonomije jeste da li u Vladi zaista postoji politička volja da se ta pojava suzbije. Potom dolazi na red jačanje kapaciteta institucija koje su zadužene za suzbijanje sive skonomije, od Poreske uporave, uprava carina, policije do inspekcija. Zaposlene u tim institucijama je potrebno stimulisati i obučiti za rad. U tom smislu mogu se realizovati programi sa zemljama EU, ali i sa zemljama u razvoju koje imaju slične probleme kao i Crna Gora”, istakao je Pejović.

Iz Unije poslodavaca (UPCG), koja je Komisiji predložila da se donese zakon o sprečavanju obavljanja neregistovanih djelatnosti, ocijenili su da će kreiranje liste kompanija i neki fiskalni podsticaji doprinijeti konkurentnosti, finansijskoj održivosti i investicionoj sposobnosti preduzeća.

U radnoj verziji zakona, u koju “Vijesti” imaju uvid, poslodavci predlažu da se učesnikom u obavljanju neregistrovane djelatnosti smatraju fizička i pravna lica koja naručuju, posreduju ili objavljuju oglas (nedopuštenu reklamu) u novinama, na televiziji, radiju ili putem reklamnih obavještenja na neki drugi način koji je dostupan javnosti.

UPCG sugeriše da bi naručilac oglasa prije njegovog naručivanja morao da navede podatke o svom identitetu koji bi sadržali njegovo ime i adresu, matični broj i poreski identifikacioni broj, ime i prezime odgovornog lica. Ako naručilac oglasa ne dostavi te podatke onda se ne bi smio objaviti , a onaj ko ga objavi morao bi nadležnima da dostavi na uvid podatke o naručiocu oglasa.

Godinu kasnije imena najvećih dužnika

Na listi najvećih poreskih dužnika koju će Poreska uprava objavljivati kvartlano od 1. jula naći će se 100 poreskih dužnika sa najvećim dugom koji obaveze nijesu izmirili duže od 12 mjeseci u kontinuitetu.

Ta lista sadržaće podatke o dugu poreskih obveznika po osnovu koncesija i poreza na dodatu vrijednost, dobit i promet nekretnina. Poreska će biti dužna da kvartalno objavljuje i listu 50 dužnika koji ne izmiruju obaveze po osnovu poreza i doprinosa na lična primanja u periodu dužem od šest mjeseci u kontinuitetu.

Na listi najvećih poreskih dužnika koju će Poreska uprava objavljivati kvartlano od 1. jula naći će se 100 poreskih dužnika sa najvećim dugom

“Crna lista” će se objaviti nakon više od godinu od dana izmjena Zakona o poreskoj administraciji kojima je predviđeno objavljivanje spiska onih koji državi ne izmiruju redovno obaveze. Skupština je u maju prošle godine , kada je usvojen rebalans budžeta, prihvatila amandman Socijalističke narodne partije (SNP) da se izmijeni Zakon o poreskoj administraciji da bi se objavila lista poreskih dužnika.

Koliko država gubi zbog neregistrovanih poslova

Ekonomski savjetnik UPCG Ana Rašović rekla je da je teško procijenti koliko država gubi novca po osnovu neregistovanih djelatnosti, jer ne postoji evidencija o tome koliko subjekata obavlja tu djelatnost i koji je obim njihove ekonomske aktivnosti.

“Nemoguće je pretpostaviti i koliko je osoba angažovano u tim poslovima. Krajnji cilj predloženog zakona nije samo kažnjavanje, nego podsticanje prelaska neregistrovanog obavljanja djelatnosti u legalne tokove. Time bi se podijelio teret poreskog opeterećenja kroz povećanje poreskog obuhvata, povećali bi se budžetski prihodi i smanjio obim nelojalne konkurencije. Manje bi bilo i razloga za povećanje postojećih ili uvođenje novih fiskalnih nameta za one koji legalno posluju”, naglasila je Rašović, dodajući da se neregistovane djelatnosti najvećim dijelom odnose na pružanje zanatskih usluga i trgovinu.

Rašović je kazala i da predlažu da kontrolu nad primjenom tog zakona obavlja Poreska uprava imajući u vidu da, prema Zakona o poreskoj administraciji, ta institucija vrši registraciju preduzeća i poreskih obveznika.

Galerija

( Marija Mirjačić )