"Platićemo ako budemo mogli, a ako ne mognemo, neka sve ponesu"
Vlasnici nelegalnih kuća na Kakarickoj gori, Malom brdu i Park šumi žele legalizaciju, ali i strahuju
Vlasnici nelegalno sagrađenih građevina na Kakarickoj gori, Malom brdu i u Park šumi u Zagoriču, željno iščekuju da započne procedura legalizacije, kako bi napokon, i na vlasničkim papirima i pred zakonom, znali šta je njihova imovina.
Međutim, mnogi od nijh strepe, hoće li biti u stanju da plate, jer su uglavnom, bez stalnog zaposlenja ili u stanju socijalne potrebe.
Većina stanovnika nelegalnih naselja živi u bezimenim ulicama i u nedovršenim kućama, čija je gradnja počela i prije dvije decenije, bez izgleda da će se u kriznim vremenima brzo završiti.
Na Kakarickoj gori još nijesu priključeni na gradski vodovod, u Zagoriču zahvaljujući izborima, voda i struja je stigla prije tri godine, a na Malom brdu voda je potekla kroz kućne slavine krajem prošlog ljeta.
Početak procesa legalizacije podrazumijeva da građani imaju riješene imovinsko-pravne odnose na zemljištu i objektu i da je nekretnina upisana u evidenciju Uprave za nekretnine.
Na Kakarickoj gori još nijesu priključeni na gradski vodovod, u Zagoriču zahvaljujući izborima, voda i struja je stigla prije tri godine, a na Malom brdu voda je potekla kroz kućne slavine krajem prošlog ljetaIz Ministartva održivog razvoja i turizma sugerisali su ranije svim građanima koji planiraju da podnesu zahtjev za legalizaciju da već sada počnu rješavati imovinsko-pravne sporove.
Stanovnik Kakaricke gore Zdravko Lasica prije15 godina započeo je gradnju kuće na placu od 1. 200 metara kvadratnih.
U očekivanju legalizacije djelimično je uredio prizemlje, gdje živi sa porodicom, a sprat kuće je samo ugrubo ozidan.
Petočlana porodica Lasica priželjkuju legalizaciju, ali se plaše da zbog teških životnih uslova i društvene krize neće biti u stanju da plate najavljene rate za legalizaciju imovine.
"Pratim izvještaje u medijima u vezi sa legalizacijom. Raspitivao sam se prije 3-4 godine u Opštini kako da legalizujem, ali tada niko nije mogao da zasigurno kaže kada će i na koji način biti sprovedena. Čitao sam u štampi da je u Hrvatskoj najskuplji kvadrat za legalizaciju iznosio 20 eura po metru kvadratnom. Računam da će na Kakarickoj gori biti povoljnije nego u Zagoriču ili u naselju kod katoličke crkve.
Međutim, plašim se da će iznos biti prevelik za moja primanja ili da neću moći da otkupim parcelu kada dođe vrijeme. U tom smislu situacija je neizvjesna, a dodatno smo opterećeni jer ne znamo na koji će se period legalizovati. Niko ne zna šta može biti za deset ili dvadeset godina i hoće li standard biti bolji", rekao je Lasica napomenuvši da njegova žena ne radi, a da u savremenim uslovima življenja nije lako djecu školovati.
Treba napraviti socijalni program: Rade Radonjić
Rade Vojvodić (60) ogradio je 1997. godine 900 metara kvadratnih kamenjara na Kakarickoj gori, započeo kuću, a da bi u dvorištu bilo zelenila i malo travnjaka, bio je prinuđen da naruči i ručno raširi 15 kamionskih tura zemlje.
Sa petočlanom prodicom živi u kući od 90 metara kvadratnih, ne radi, niti prima bilo kakvu pomoć od države.
Vojvodić je rekao da žena radi za 190 eura i da on ne može zaraditi kao ranije jer se povrijedio nakon pada sa građevine.
"Očekujemo legalizaciju jer ako toga ne bude sve što smo radili neće biti naše. Najgore je što još nijesmo priključeni na gradski vodovod. Raspitivao sam se prije dva-tri mjeseca u Glavnom gradu za legalizaciju, ali su kazali da treba da se donese urbanistički plan i odluka o legalizaciji. Većina ljudi je napravila kuće od muke, a skoro polovina ne radi. Nadamo se da će legalizacija biti na 10-20 godina i da će cijena biti podnošljiva", rekao je Vovodić.
On je kazao da postoji strah kod svih stanovnika Kakaricke gore da će morati da plate, ali da usljed teške ekonomske situacije to neće biti jednostavno.
"Ostao sam bez posla 1997. godine i od tada ljeti radio sezonske poslove, a zimi na građevinama. Zarađivalo se dok se nijesam jednom prilikom povrijedio. Radio bih da mogu ali povrijedio sam kičmu... Platićemo ako budemo mogli, a ako ne mognemo, neka sve ponesu", rekao je Vojvodić.
Strahuju od velikih rata
Stanovnici Park šume u Zagoriču raduju se legalizaciji ali se i plaše da rate ne budu prevelike.
"Očekujemo da ćemo uoči narednih izbora asfaltirati put. Znamo svi da se legalizacija mora sprovesti i da moramo platiti"U šali ističu da su uoči brojnih izbora uspjeli napravili put, dovesti struju i vodu i da su im političari obećavali da će kada dođe do legalizacije, rata biti mala.
Maja Ćupić kaže da je prije 18 godina počela da pravi kuću i da su prije tri godine, zahvaljujući političkim izborima dobili vodu i struju.
"Očekujemo da ćemo uoči narednih izbora asfaltirati put. Znamo svi da se legalizacija mora sprovesti i da moramo platiti. Gradonačelnik Miomir Mugoša je na sastanku u Osnovnoj školi "Branko Božović" rekao da će cijena legalizacije biti niska i da ćemo plaćati u ratama", rekla je Ćupić.
I Nada Živković se raduje najavljenoj legalizaciji kako bi napokon znali što je njihovo, ali istovremeno priželjkuje odluku nadležnih da bude na duži vremenski period.
"Nijesmo pokrenuli inicijativu, niti je dolazio bilo ko od nadležnih u vezi sa legalizacijom. Zauzeli smo 399 metara kvadratnih placa smatrajući da nam je dovoljno i da će doći vrijeme da se to mora platiti. Kuću nijesmo uspjeli dovršiti jer radim za 200 eura, a muž pokušava zaraditi radeći za dnevnicu. Imamo i sedmočlanu porodicu koju treba prehraniti", rekla je Živković.
Pojedini su napravili kuće od "nužde, a drugi od moći"
Na Malom brdu redovno prate medijske izvještaje o legalizaciji.
Vinka Vukčević kaže da su kuću započeli 1992. godine a da su vodu dobili tek krajem prošlog ljeta, iako pripadaju prvoj gradskoj zoni.
"Na Malom brdu imamo posjedovne listove za kuće i placeve ali još ne znamo koliko treba da platimo nadležnim službama. Zakon se mora poštovati i u svakom slučaju mora se znati što pripada državi. Smatram da se prilikom određivanja cijene legalizacije mora voditi računa o imovinskom stanju jer smo i suprug i ja na Birou rada, jedan sin je student, drugi je završio fakultet a treći radi. Kuća na 500 metara kvadratnih placa je nedovršena. Ako rate budu svima podjednake, biće mrka kapa jer nijesmo svi istih mogućnosti", rekla je Vukčević.
Rade Radonjić sa Malog brda smatra da treba napraviti socijalni program jer su pojedini napravili kuće od "nužde, a drugi od moći".
Radonjić je rekao da je kuću započeo u kamenjaru Malog brda prije 25 godina. Njegov plac ima oko 500 metara kvadratnih.
"Prvo sam napravio 30 metara kvadratnih okružen kupinom, kamenjarom i pelinom. Podizali smo kredite, dograđivali prostorije, dopremali zemlju, sadili voćke, i danas imamo kuću od 90 metara kvadratnih. Doveli smo sami vodu i struju i asfaltirali put. Sve što smo radili treba da se legalizuje ali nadležni moraju voditi računa da su naša primanja mala", rekao je Radonjić.
Zakon o legalizaciji bespravno podignutih objekata je u skupštinskoj proceduri trenutno i građani prvo treba da riješe imovinsko - pravne sporove kako bi mogli da podnesu zahtjeve za dokaz o vlasništvu nad zemljištem.
Iz Ministarstva su ranije saopštili da bliže informacije o tome da li će "divlji" objekat ući u zakonski okvir građani će imati tek u samom postupku.
U Zelenici 3.743 nelegalna objekta
Iz Uprave za nekretnine ranije su saopštili da je na Kakarickoj gori evidentirano 813 objekata bez dozvole, a tri sa prekoračenom građevinskom dozvolom. U Zagoriču ima 2.478 uknjiženih objekata bez dozvole, dok je 209 sa prekoračenom građevinskom dozvolom.
Na Malom brdu se nalazi 784 objekata bez dozvole, a 95 je sa prekoračenom građevinskom dozvolom. U Zelenici su 3.743 objekta bez dozvole i 587 sa prekoračenom građevinskom dozvolom.
Na sjeveru 15 puta jeftinije nego u Podgorici
U avgustu prošle godine iz Ministarstva održivog razvoja i turizma saopštili su da će nelegalni graditelji u Podgorici i na primorju plaćati veće komunalne naknade u postupku legalizacije svojih objekata, dok će na sjeveru taksa biti i do 15 puta manja.
„Naknada za komunalno opremanje u Glavnom gradu za stambene objekte po metru kvadratnom je od 50 za petu do 141 euro za prvu zonu. Naknada varira u zavisnosti od namjene objekta i za poslovne će svakako biti veća", kazao je ministar održivog razvoja i turizma Predrag Sekulić.
Galerija
( Jovan Stanišić )