Statusni simbol: Nakit su nosile imućnije Crnogorke

Izložba "Nakit i ukrasi" etnologa Vladislava Ivanovića koja je nedavno otvorena u izložbenom prostoru JU Muzeji i galerije Podgorice pruža pregled istorijskog razvoja nakita sa šireg prostora Podgorice i to od ranog gvozdenog doba, pa do naših dana.

Nakit prezentovan na ovoj izložbi dio je različitih zbirki Muzeja grada Podgorice.

"Iako u hronološkom smislu nijesu zastupljena sva istorijska razdoblja, ovi predmeti nam svjedoče o visokom civilizacijskom i kulturnom nivou naroda koji su živjeli na prostoru Podgorice", kazao je Ivanović.

Nakit etnografske zbirke čine izloženi crnogorski, muslimanski i albanski ženski nakit ( XVIII - XX).

"U ovoj etnografskoj zoni ustaljena su dva pravila vezana za kićenje: muškarci se kite mnogo manje od žena i nakit se u većoj mjeri počinje nositi ulaskom u drugu životnu dob, tj. nešto prije sklapanja braka. Nakit je zastupljen u svim istorijskim razdobljima i kod svih društvenih slojeva. Nekada je on samo odjevni detalj, a nekada oznaka socijalnog statusa", objašnjava Ivanović.

Crnogorke su bez obzira na materijalne mogućnosti skore sve imale nošnju, dok je kićenje uglavnom bilo karakteristično za imućnije osobe.

Ćemer

"Obavezan dio ženske nošnje bio je ćemer, a od nakita se nose diskretni srebrni i zlatni broševi đerdani i broševi . Iako ne pripadaju nakitu na izložbi su prikazane vezene ovšice, kao ukras oko vratnog izreza. Posebno mjesto kod mladih žena na ovom prostoru kao ukras imaju pojasevi, odnosno ćemeri", kaže Ivanović.

On dalje objašnjava da postoje dvije vrste ćemera: kovani i rađen u tehnici filigrana.

"Kovani ćemeri su teži i bili su u upotrebi prije filigranskih. Filigranski ćemer je karakteritičan po sitnom radu srebrnog veza. I kovani i filigranski ćemer noslie su mlađe Crnogorke", kaže Ivanović.

Na izložbi se, kaže on, svojom ljepotom izdvaja starija vrsta crnogorskog ženskog pojasa, koji su isključivo nosile udate žene, to je tzv. jakičar.

"Jakičar je teški kožni pojas ukrašen crvenim karneolima -jakicama crvene boje. Bio je dio suknene nošnje", rekao je Ivanović.

Pojas sa muslimanske ženske nošnje

Osim ovih pojaseva na izložbi su predstavljene i pafte kao i pojasevi od platna, kože i metala, brenzat i postava, koji su bili u upotrebi kod Muslimana i Malisora.

Prvi pokazatelji ženskog porodičnog statusa bile su kape i pokrivači za glavu.

Pafte, kopča

"Crnogorske djevojke su nosile na glavi kapice i marame, najčešće bijele sa crvenom prugom oko njih. Najuobičajeniji pokrivač za glavu udatih žena je bio vel ili felj. Ukras mladih albanskih žena bila je triplirana marama koja se sastojala iz tri ujedno spojene marame. A posebno svojom egzotikom odiše iljanlak-muslimanska ženska kapa, koju nose muslimanske nevjeste na dan vjenčanja ili mlađe žene u svečanim prilikama", kazao je Ivanović.

Kada je u pitanju crnogorska muška nošnja, za nju je karakteristična raskošna dekoracija, a najljepši ukras na crnogorskoj muškoj nošnji su srebrne toke na jeleku.

"Toke su izrađene sa tehnikom livenja i kovanja, a ukrašene floralnim motivima izvedenim u tehnici filigrana, granulacije iskucavanja. Predstavljaju ostatke srednjovjekovnih oklopa koji su vremenom izgubili svoju funkciju da štite grudi od oštrih sječiva i bodeža, i samim tim postale dekorativni predmet. Toke su kao i nošnja izrađivane i prodavane u većim zanatskim i trgovačkim centrima (Podgorica, Skadar, Kotor.. )", kazao je Ivanović, dodajući da za razliku od ostalih djelova nošnje u kojima su se Crnogorci sahranjivali, toke su uvijek sinovi nasljeđivali od očeva.

"Sastavnim dijelom muške nošnje smatra se i oružje koje je u dužem istorijskom periodu nošeno iz potrebe a kasnije kao ukras. Najljepši komplet je bio - dvije ledenice ili dvije kubure i jatagan", kaže Ivanović.

Galerija

( Milica Radović )