Tri opcije za spas KAP-a: Čemu da se nadamo

Stanje u Kombinatu aluminijuma je, ko zna koji put u posljednjoj deceniji, na ivici. Pored problema sa sirovinama, KAP trenutno nema zvaničnog snabdijevača strujom, već mu Crnogorski elektroprenosni sistem obezbjeđuje napajanje strujom, iako ta kompanija zakonski nema precizno definisana ovlašćenja za to.

Od Nove godine EPCG ispostavlja CGES-u fakture za struju koju potroši KAP, ali u ovoj kompaniji ne žele da priznaju dug aluminijumske kompanije. Koncept bilo kakvog novog dogovora KAP-a sa EPCG-om predstavlja preuzimanje KAP-ovog kompletnog duga za struju od strane Vlade i kompenzaciju sa postojećim obavezama EPCG i pljevaljskog Rudnika uglja po osnovu poreza i doprinosa u iznosu od 38 miliona i devet miliona eura.

Tek u toj varijanti EPCG bi bio spreman da sa KAP-om potpiše novi ugovor o isporuci struje tokom narednih šest godina.

Uz sve tekuće probleme, KAP se ponovo nalazi na raskrsnici. Na osnovu predložene tri opcije Vlada je Skupštini predložila zaključke kojima maltene traži odriješene ruke da sa En plus grupom reguliše međusobne odnose u cilju daljeg obezbjeđivanja struje za KAP i modela kompenzacije, socijalnog programa za radnike, a sve u cilju održanja proizvodnje aluminijuma u podgoričkoj kompaniji.

Poslije prošlogodišnjeg poravnanja EPCG , KAP-a, Vlade i Rudnika uglja, kojim je KAP-u oprošteno 15 miliona eura duga za struju, Montenegrobonus je preuzeo dug KAP-a u iznosu od oko devet miliona, dok je KAP ostao dužan EPCG 44 miliona eura. Montenegrobonus, međutim, nije platio nijednu fakturu EPCG po osnovu tog duga KAP-a, tako da je prema Vladinoj informaciji od 1. januara ove godine nedefinisan nosilac duga za mjesečnu fakturu KAP-a za struju.

Nepoznat je i precizan iznos mjesečnog duga KAP-a za struju jer prema regulisanoj cijeni on iznosi oko 3,5 miliona eura, a prema cijeni od 27,5 eura po megavatu, koja će moguće biti predmet novog ugovora KAP-a i EPCG, mjesečna faktura iznosi 1,9 miliona eura.

Dogovor sa Rusima: Mi njima pare, oni nama fabriku

Prvu opciju spasavanja Kombinata alumnijuma predstavlja mogući dogovor Vlade i CEAC-a, partnera u KAP-u, koji drže po 29,36 odsto akcija, i En plus grupe koja gazduje CEAC-om i i dalje ima oko 120 miliona eura, nikada u potpunosti razjašnjenih, potraživanja prema KAP-u. Ova opcija nastala je na osnovu predloga En plus grupe da Vlada 1. juna ove godine povrati vlasništvo nad KAP-om.

Ruska grupacija za uzvrat zahtijeva da VTB banci tokom petogodišnjeg perioda podgorička kompanija isplati 40 miliona eura duga plus 11 miliona eura kamata. U zvaničnoj vladinoj informaciji upućenoj parlamentu navodi se da je ponuda pripremljena nakon sastanka potpredsjednika Vlade Vujice Lazovića, ministra ekonomije Vladimira Kavarića, premijerovog savjetnika Ranka Milovića i pomoćnika ministra ekonomije Dragana Kujovića sa predstavnicima KAP-a i En plusa 5. februara ove godine.

Nedavno je otkriveno da je ruska VTB banka tokom prva dva mjeseca 2013. godine već naplatila po dva miliona eura glavnice duga KAP-a. Jedina obaveza Rusa u ovom scenariju bila bi da nakon isplate duga VTB banci nakon četiri i po godine vrati Vladi novih 29,3 odsto akcija za svega jedan euro.

Sa druge strane, Vlada bi morala da preuzme 103 miliona eura kredita KAP-a prema VTB-u i OTP banci pokrivenih državnim garancijama, oko 53 miliona eura KAP-ovog duga za struju, kao i još 11 miliona eura duga za struju kompaniji koji će nastati u periodu od 1. januara do 1. juna 2013. godine, te da obezbijedi oko 12 miliona eura za otpremnine za 700 prekobrojnih radnika u KAP-u. Crna Gora bi, prema ovom scenariju, morala da obezbijedi cijenu struje za KAP po cijeni od 27,5 eura po megavatu u narednih šest godina. KAP-u bi ostale neplaćene obaveze za benificirani radni staž radnika u iznosu od tri miliona, nedospjele zarade i porezi za decembar 2012. u iznosu od 2,5 miliona eura, obaveze prema Stambenom fondu od 2,5 miliona eura, odložene poreske obaveze od devet miliona i troškovi pravnih sporova procijenjeni na oko pet miliona eura.

Stečaj: Otpuštanja i vraćanje kredita

Druga opcija ponuđena parlamentarcima je uvođenje stečaja u KAP. Ovo bi značilo preuzimanje upravljanja od strane stečajnog upravnika kojeg određuje Privredni sud, i automatski raskid privatizacionog ugovora. Državne garancije u iznosu od 110 miliona eura za KAP-ove kredite OTP-u i VTB-u odmah bi bile naplaćene, a većina radnika bi bila upućena na Biro rada.

Stečajna uprava angažovala bi samo neophodne radnike, a procjena je da bi u tom slučaju za mjesečno održavanje proizvodnje od oko 50.000 tona godišnje bilo potrebno sedam miliona eura mjesečno, uz pretpostavku da EPCG fakturiše 28 eura po megavatu struje, a da je prosječna prodajna cijena 2.207 dolara po toni metala.

U slučaju stečaja Vlada bi za radnike KAP-a i nikšićkih Boksita trebalo za otpremnine da obezbijedi između 20 i 25 miliona eura, a svoja potraživanja od KAP-a zbog naplaćenih garancija od 110 miliona eura naplati na kraju postupka srazmjerno učešću u stečajnoj masi i visini ostalih potraživanja. Vrijednost KAP-a u slučaju stečaja bila bi znatno umanjena.

Tosjali grupa: Prodaja za euro, dugovi ostaju državi

Treća opcija predstavlja u stvari ponudu turske Tosjali grupe koja je ponudila da uloži 450 miliona eura kroz tri projekta i izgradi novu elektranu na rudokopu Maoče, ali da KAP i Boksite preuzme za jedan euro.

Turci traže od Vlade da preuzme kredite KAP-a pokrivene državnim garancijama u iznosu od 110 miliona eura, 45 miliona eura duga za struju, potencijalne sudske troškove 5-10 miliona, obavezu eksproprijacije zemljišta u narednih 40 godina procijenjenu na 104,3 miliona eura i koncesije za kopanje rude u Nikšiću i Pljevljima na procijenjeni iznos od 152 miliona eura.

Potencijalni investitor želi da zaposli 400 radnika u KAP-u, a država bi morala da obezbijedi 13,5 miliona eura za otpremnine prekobrojnima pod uslovom da one iznose po 17.000 eura. Investitor od EPCG traži struju po cijeni od 27,5 eura po megavatu, a država bi morala da obezbjeđuje vrijednost do regulisane cijene. Ako ova cijena bude na sadašnjem nivou od 46,6 eura po megavatu, država bi Turcima godišnje trebalo da obezbijedi 14,7 miliona eura subvencija u narednih šest godina.

Turci su u Boksite spremni da ulože šest miliona i zaposle 100 ljudi, a za višak radnika država bi morala da obezbijedi oko 3,5 miliona za otpremnine. Kad izgrade TE na rudokopu Maoče, Turci planiraju da zaposle 550 ljudi od čega 250 u elektrani, a ostale u rudniku.

U štampanom izdanju "Vijesti nedjeljom" čitajte:

• Stav Sindikata Aluminijuma
• Zašto Vasilije Miličković smatra da treba ugasiti KAP
• Zašto Branko Radulović ne vjeruje u dobre namjere Vlade
• Stav SDP-a po pitanju mogućih problema sa EU zbog Deripaske
• Kako je izgrađen KAP i zašto je ugašena prerada 90-ih

( Milorad Milošević )