Porijeklo života: Istraživanja unutrašnjosti Zemlje
"Vrlo je moguće da duboko ispod zemlje, na više od 10, a možda i 20 kilometara dubine, postoji mikrobska biosfera", kazao je Hejzen
Mračno carstvo, smješteno duboko ispod površine Zemlje, dom je sićušnih crva i "zombi mikroba" za koje istraživači vjeruju da drže ključ porijekla života.
U knjizi se navodi da dio mikroba može da živi duboko ispod zemljine kore i raste i reprodukuje se izuzetno sporo
"To je jedan nevjerovatan svijet", kaže Robert Hejzen, profesor Univerziteta Džordž Mejson i vođa projekta Deep Carbon Observatory, vrijednog 500 miliona dolara, čiji je cilj istraživanje ugljenika, jednog od osnova života, koji se nalazi u svemu, od nafte do dijamanata.
"Vrlo je moguće da duboko ispod zemlje, na više od 10, a možda i 20 kilometara dubine, postoji mikrobska biosfera", kazao je Hejzen u izjavi za Rojters povodom objavljivanja prve knjige u okviru Observatory projekta, "Carbon on Earth" (Ugljenik na Zemlji), na čijem je pisanju učestvovalo više od 50 stručnjaka iz devet zemalja.
Mikrobi su, na primijer, pronađeni u stijenama izvađenih bušenjem u dubini od šest kilometara ispod zemlje u basenu Songliao, u Kini. A sićušni crvi su otkriveni u stijenama južnoafričkog rudnika, na dubini od 1,3 kilometra.
Među jednoćelijskim mikrobima koji su pronađeni duboko u zemlji su bakterije, kojima su za rast potrebni voda i hranljive tvari, ali ne obavezno i kiseonik, kao i arhea, organizmi koji mogu da žive na jedinjenjima kao što su amonijak ili sumpor.
Ovaj prostor bez hrane, koji se u knjizi od 700 strana naziva "Stigejsko carstvo", po reci Stiks iz grčke mitologije, ukazuje da bi pojedini mikrobi mogli da budu "zombiji", tj. tako sporoživući organizmi da djeluju kao da su mrtvi.
U knjizi se navodi da dio mikroba može da živi duboko ispod zemljine kore i raste i reprodukuje se izuzetno sporo ili da živi bez diobe milionima, pa čak i desetinama miliona godina.
Život iz utrobe Zemlje
Hejzen, koji radi na Karnegi institutu u Vašingtonu, kazao je da naučnici koji rade na projektu, započetom 2009, proučavaju i mogućnost da je život nastao u utrobi Zemlje, a da se tek kasnije razvio na njenoj površini.
Za razliku od onih na površini Zemlje, podzemni virusi ubacuju svoje gene u mikrobe bez agresivne težnje za razmnožavanjem
"Imate sve što je potrebno za nastanak života", naveo je on, uključujući energiju, vodu i molekule bogate ugljenikom. "Prostor koji se nalazi duboko ispod zemlje zamišljamo kao nešto što je ekstremno, a zapravo je to jedan prilično zaštićeni prostor - od asteroida ili vulkanskih erupcija", dodao je on.
Sposobnost mikroba da prežive gotovo bezgranično u stijenama, takođe, ukazuje na mogućnost da je kamenje sa Marsa, planete koja je imala tečnu vodu još prije Zemlje, možda posijalo sjeme života na našoj planeti.
"Moguće je da je i najmanja ćelija na Zemlji porijeklom sa Marsa. Ovo nije suluda naučna fantastika", insistirao je Hejzen.
Naučnici su u podzemlju pronašli i viruse. Za razliku od onih na površini Zemlje, ovi podzemni virusi ubacuju svoje gene u mikrobe bez agresivne težnje za razmnožavanjem, očigledno čekajući bolju priliku u vidu povoljnijih uslova.
"Uloga virusa kao parazita, kao mutualista i nekog ko dijeli informacije putem transfera gena mogla bi da bude fundamentalni okidač života", sugerišu naučnici u knjizi "Carbon on Earth".
( Tanjug )