Enver Hodža planirao napad na SFRJ nakon Titove smrti

Albanski komunistički vođa Enver Hodža planirao je napad na Jugoslaviju nakon smrti Josipa Broza Tita, objavio je zagrebački „Jutarnji list“.

Prema pisanju „Jutarnjeg“, komunističke vođe Albanije, tada najzatvorenije evropske diktature, planirale su, na tajnim sastancima krajem 1970-ih i početkom 1980. godine, vojnu operaciju invazije na SFRJ, pod nazivom „Eksplozija“.

Plan je bio da se, nakon Titove smrti (kada bi, kako su očekivali, u Jugoslaviji počela krvava klanovska borba za vlast između „proruskih“ i „proameričkih“ snaga), brzom akcijom albanske armije prisvoji Kosovo, ali i djelovi Makedonije i Crne Gore gdje albansko stanovništvo ima većinu.

To je, na osnovu albanskih i ruskih arhiva, zapisnika sa sjednica Politbiroa Partije rada Albanije, kao i iznesenih sjećanja tadašnjeg ministra odbrane Velija Ljakaja, u svom posljednjem tekstu objavio ruski istoričar Artjom Ulunjan, stručnjak za komunistički pokret u XX vijeku na Balkanu.

Ulunjan, član Instituta za opštu istoriju Ruske akademije nauke, objavio je u januarskom broju Akademijinog časopisa „Slavjanovedenje“ tekst „Tajna operacija ‘Eksplozija’: kako se Enver Hodža pripremao za ‘haos poslije Tita’“.

Iako Ulunjan piše da su se i prije, sporadično i nedorečeno (uglavnom u intervjuima bivših albanskih komunističkih funkcionera) pojavljivale informacije o toj vojnoj operaciji, sada je iz dostupnih arhivskih izvora vidljivo da je Hodža bio opsjednut onim što će se dogoditi sa Jugoslavijom nakon Tita. Albanski vođa je istovremeno bio u strahu za sopstveni režim, ali je grozničavo razmišljao kako iz cijele situacije da izvuče najviše što može i, po mogućnosti, dobije Kosovo.

Hodža je plan povjerio najužem partijskom rukovodstvu početkom decembra 1977. kada su i počele ozbiljne tajne pripreme albanskog vođstva za slučaj Titove smrti.

Hodža je tvrdio da „ne treba žaliti sredstva za Kosovo jer će se to kad-tad isplatiti u budućnosti“

Ulunjan kaže da je upravo Kosovo jedan od mogućih razloga zbog kojeg Albanija jedina nije potpisala završni akt helsinškog samita 1975, na kojem su definisane granice poslijeratne Evrope.

Ruski istoričar je naveo i izvještaj ministra unutrašnjih poslova Kadrija Hazbijua iz novembra 1977, u kojem se, „prvi i jedini put“ u tako važnom dokumentu Hodžinog režima pominje „da vlada Albanije podržava ideju ujedinjenja svih Albanaca“.

„Mi smo, koliko su to dopuštale okolnosti, svim silama podržavali Kosovare. I mi smo za to da se oni ujedine sa Albanijom jer bi to osiguralo nacionalno jedinstvo“, pisao je Hazbiju.

Hodža je tvrdio da „ne treba žaliti sredstva za Kosovo jer će se to kad-tad isplatiti u budućnosti“.

Oskudne informacije o zdravstvenim tegobama „druga Tita“ pojavile su se, na nesreću albanskih vođa, baš kada su se sukobili sa svojim jedinim saveznikom Kinom (nakon Maove smrti).

„Titova smrt pričiniće nam neviđene probleme“, govorio je Hodža članovima Politbiroa.

Albanija je pravila ratne planove, ali se u isto vrijeme panično bojala napada na svoju teritoriju. Hodža je tokom inspekcije snaga na jugoslavenskoj granici 24. juna 1978, upozorio generale: „Mi smo na rubu rata“. Tada je tražio i izvještaje o spremnosti Albanije da se obrani od napada.

Generali su, međutim, upozorili Hodžu, kako je usljed naglog prekida saradnje sa Kinom vojska ostala bez stručnjaka i potrebnih rezervnih djelova.

Plan je bio da se, nakon Titove smrti, brzom akcijom albanske armije prisvoji Kosovo, ali i djelovi Makedonije i Crne Gore gdje albansko stanovništvo ima većinu

( Vijesti online )