Naučnici ustanovili da je “Ilijada” napisana 762. godine prije nove ere

Naučnici koji dekodiraju genetsku istoriju ljudi prate kako kako geni mutiraju, a istu tehniku su primijenili na jednom od najstarijih tekstova zapadnog svijeta da bi otkrili datum kada je prvi put napisan - na Homerovoj “Ilijadi”.

Naučnici tvrde da je “Ilijadu” Homer - ako je uopšte postojala ta osoba, piše na sajtu Livescience, vjerovatno napisao 762. p.n.e, sa mogućom varijacijom od 50 godina kasnije ili ranije. “Ilijada” govori o Trojanskom ratu, u kojem su Grci pobijedili Trojance, prenosi istraživanja sajt livescience.net.

"Istraživači su prihvatili verziju da se rat desio i da je neko po imenu Homer pisao o tome", rekao je Mark Pagel, teoretičar na Univerzitetu Reading u Engleskoj. Njegovi saradnici na ovom projektu uključuju genetičara Erika Altsčulera, sa Univerziteta medicine i stomatologije u Nju Džersiju i lingvistu Andrea S. Kaluda sa Sante Fe instituta u Novom Meksiku. Oni su potvrdili tezu da je “Ilijada” napisana oko 762. godine p.n.e

Jezici se ponašaju neobično, baš kao geni

Pegel je kazao, da to što su genetičari ušli u jedan ovakav projekat ne treba da bude iznenađenje.

"Jezici se ponašaju neobično, baš kao geni. Mi smo pokušali da dokumentujemo pravilnosti u evoluciji jezika i studija Homerovog rječnika. To će nam pomoći da utvrdimo da li je jezik evoluirao na način na koji mislimo da jeste. Ako je tako, onda bi trebalo da budemo u mogućnosti da pronađemo pravi datum za Homerovu “Ilijadu”, objasnio je Pagel.

Profesor klasičnih studija i kustos mediteranskog odjeljenja na muzeju Univerziteta u Pensilvaniji Brajan Rouz, kaže da je nevjerovatno da je postojao neko po imenu Homer.

"Jasno je da je “Ilijada" zbir usmene tradicije iz 13. vijeka p.n.e. To je mješavina mnogo priča koje su fokusirane na sukobe u jednoj određenoj oblasti sjeverozapadne Turske", rekao je Rouz.

U “Ilijadi” su data sjećanja na ogromne flote grčkih brodova koji su plovili preko "mora tamnog kao vino” da bi opkolili Troju i povratili ukradenu ženu. S druge strane, klasičari i arheolozi su potpuno sigurni da je Troja postojala i generalno znaju u kojoj se oblasti nalazila. Naime, u 19. vijeku, arheolozi Hajnrih Šliman i Frenk Kalvert iskopali su ono što je danas poznato kao Citadela Troje i našli dokaze o vojnom sukobu u 12. vijeku p.n. e, uključujući strijele i pet metara zapaljenog otpada oko porušene palate.

Nepoznato je da li je to bio rat između Troje i stranog elementa, ili građanski rat, rekao je Rouz. Kompilacija koja je nama poznata kao "Ilijada" je napisana par vjekova kasnije.

Naučnici prate riječi u "Ilijadi", na način na koji prate gene.

"Istraživači su koristili jezičku alatku koja se zove “Svadeš lista riječi”, koju je sastavio 40-ih i 50-ih godina prošlog vijeka američki lingvista Moris Svadeš. Lista sadrži pojmove, odnosno riječi kojih ima u svakom jeziku i svakoj kulturi. To su obično riječi za djelove tijela, boje, kao i obavezni pojmovi kao što su "otac" i "majka". Oni su tražili Svadeš riječi u "Ilijadi" i pronašli su ih 173", rekao je Pegel.

Istraživači su koristili jezičku alatku koja se zove “Svadeš lista riječi”, koju je sastavio 40-ih i 50-ih godina prošlog vijeka američki lingvista Moris Svadeš. Lista sadrži pojmove, odnosno riječi kojih ima u svakom jeziku i svakoj kulturi

Nakon toga su ocjenjivali kako su se riječi mijenjale. Istraživači su uzeli jezik Hetita, naroda za koji se vjeruje da je postojao i borio se u tom ratu, i savremeni grčki jezik i pratili promjene riječi od jezika Hetita do Homera, pa do savremenog grčkog.

"To je kao kada ispitujete genetsku istoriju ljudi, osvrnete se na prošlost da biste vidjeli kako i kada su se geni mijenjali".

Istraživači su se fokusirali na srodne riječi, na riječi koje su izvedene od srodnih riječi. Pagel je to objasnio na primjeru riječi “voda”.

"Tu je "wather" na engleskom jeziku, "vasser" u njemačkom "vatten" u švedskom, a svi korijeni riječi proističu iz "vator" iz proto-njemačkog. Međutim, ima i izuzetaka, kao što je riječ “hund” iz staroengleskog jezika, koja je prevođena kao pas, a ali kasnije nije zamijenjena sa korijenom riječi već sa “dog” objašnjava", Pegel.

On je kazao da “proučavam jezik jer je on izvrstan kulturni replikator. On se razmnožava sa zadivljujućom preciznošću”.

Dokumentovanjem tačnosti jezičke mutacije Pegel i saradnici su dali vremensku liniju za priču o Jeleni Trojanskoj i ljudi koji su umrli za nju.

( Milica Radović )