Vujanović pomiluje kad se bliže izbori
Predsjednik države prošle godine olako dijelio pomilovanja o kojima krije podatke
Da li zbog prebukiranih kapaciteta spuškog zatvora ili parlamentarnih i lokalnih izbora u nekoliko opština, tek predsjednik države Filip Vujanović je prošle godine potpisao 142 pomilovanja, što je za polovinu više nego 2011.
U odnosu na 2008, kada je drugi put izabran za predsjednika države, to je čak osam puta više jer je tada odobrio samo 18 molbi.
Zbog čega su cifre tako vrtoglavo porasle nijesu željeli da objasne iz predsjednikovog kabineta, a tumačenje su izbjegli i pravnici koje su “Vijesti” kontaktirale.
U Srbiji je, na primjer, za vrijeme mandata Borisa Tadića za osam godina pomilovano 190 osoba. O tome je Tadić odlučivao uz konsultacije Savjeta za pomilovanje, a po pribavljenom mišljenju Ministarstva pravde i nadležnog suda. I u Hrvatskoj i Bosni predsjednik pomilovanje izriče nakon mišljenja savjeta, u kome su, kao i u Srbiji uglavnom ugledni profesori i doktori nauka.
Prema Zakonu o pomilovanju koji u Crnoj Gori važi od prošle godine, predsjednik ne mora da pribavlja mišljenje Ministarstva pravde, niti suda. Tako je Vujanović, iskoristivši pravni instrument koji mu je u rukama, milost djelio nesebično.
Na spisku onih kojima je pomogao da odleže manju zatvorsku kaznu ili da je zamijene za uslovnu su, prema zvaničnoj evidenciji nasilnici, ubice, dileri droge, osuđeni za krivična djela organizovanog kriminala i korupcije.
O kriterijumima kojima se predsjednik vodio kada je pomagao osuđenima za najteža krivična djela, iz Vujanovićevog kabineta nijesu odgovorili. Kao ni da li njegova milost ima veze sa izborima i padom podrške vladajućoj koaliciji, koja je evidentirana na jesenjim izborima.
Kada su u pitanju najteža krivična djela, pomilovanja su zaslužili uglavnom osuđeni u podgoričkom Višem sudu. Od 22 amnestiranih u 2011, samo je jednom suđeno u bjelopoljskom Višem sudu.
Prošle godine je pomilovanje dobilo 35 osuđenika za teška krivična djela kojima su kazne izrečene u podgoričkom Višem sudu u Podgorici, a za sedam u bjelopoljskom.
O kojim osobama se radii u Vujanovićevom kabinetu kriju. Najprije su ignorisali zahtjev “Vijesti” po Zakonu o slobodnom pristupu informacijama. Nakon što je Upravni sud naložio da poštuju zakonske odredbe, predsjednikov kabinet je dostavio polovičnu informaciju: umjesto podataka o krivičnim djelima, razlozima pomilovanja i identitetu onih koji su zaslužili umanjenje kazne, “Vijestima” je dostavljena tabela sa preko 200 inicijala i duplo više članova Krivičnog zakonika po kojima su izricane presude.
Zapravo, Vujanović tako krši Zakon o pomilovanju kojim je propisano da se imena onih kojima je smanjio kazne objavljuju na njegovom sajtu.
U obrazloženju, koje je potpisao generalnu sekretar Dražen Miličković, citira se Zakon o zaštiti ličnih podataka i Vodič za Slobodan pristup informacijama, koji ova pitanja ne reguliše.
Na pitanje zbog čega je zaštićen identitet pomilovanih predsjednik Savjeta Agencije za zaštitu ličnih podataka Šefko Crnovršanin nema odgovor. On je objasnio da Savjet nije utvrdio stav i da će se o tome izjasniti nakon interesovanja “Vijesti”.
Bivši ministar pravde Dragan Šoć kaže da za vrijeme njegovog mandata podaci o pomilovanjima nijesu bili tajna, ali da su u međuvremenu zakoni mijenjani i da nije siguran šta je sada ispravno.
Među pomilovanima u posljednje dvije godine je devet osoba osuđenih za ubistva ili pokušaj ubistva, od čega su sedam prošle godine dobile umanjenu kaznu.
Takođe, od 310 osoba osuđenih na zatvorske kazne u 2012, 42 je dobilo novčane sankcije, a u 48 slučajeva je predsjednik izrekao djelimično oslobođenje. U 46 predmeta, Vujanović je zatvor zamijenio uslovnom kaznom.
Njegovom odlukom za tri mjeseca je skraćeno izdržavanje kazne Berancu Srđanu Rajeviću, osuđenom u bjelopoljskom Višem sudu na 11 godina zatvora zbog ubistva sugrađanina. Rajević je 25. juna 2000. u centru Berana, kako je naveo tužilac, iz bezobzirne osvete pokušao da ubije sugrađanina Vladana Marsenića, sa čijom porodicom je njegova familija godinama bila u zavadi i više puta su pucali jedni na druge. Međutim, greškom je ubio radnika koji je bio na skeli Vasilija Obradovića. Nakon hapšenja ubrzo je pobjegao iz bolnice, da bi poslije sedam godina bio ponovo osuđen. Čime je zaslužio povlastice nejasno je, kao i u slučajevima o kojima su “Vijesti” ranije pisale, osuđenih državnih službenika Vlatka Vučinića, Vladana Jurišića, Bora Jovanića, Dejana Damjanovića.
Na pitanje da li se umanjenjem kazne za najteža krivična djela obesmišljava kaznena politika, predsjednica Udruženja sudija Husnija Simonović nije bila voljna da odgovori, navodeći za “Vijesti” da je pomilovanje po Ustavu i Zakonu u nadležnosti predsjednika. Takav stav ranije je saopštila i predsjednica Vrhovnog suda i Sudskog savjeta Vesna Medenica.
Predsjednik Senata Udruženja pravnika, advokat Radomir Prelević smatra da se” radi samo o djelimičnoj intervenciji na presudu”.
“Vrlo rijetko su u pitanju slučajevi potpunog sukoba sa pravosnažnom sudskom odlukom. Pošto se radi o malom broju predmeta, ovakve odluke ne devalviraju kaznenu politiku”, smatra on. Prelević tvrdi i da je pomilovanje “pomoćni korektiv celokupnog krivičnog postupka”, za koji predsjednik mandat dobija od građana na izborima.
“Vijesti” su ranije objavile da je tu moć Vujanović iskoristio da umanji kazne trojici osuđenih za organizovani šverc automobila, od kojih je jedan šef kriminalnog klana a drugi službenik Odsjeka za sprečavanje krijumčarenja Uprave carina. Takođe i ubijenom Kotoranu Draganu Dudiću Fricu, saradniku narkobosa Darka Šarića, za koga je ministar unutrašnjih poslova Raško Konjević prije dva dana na Televiziji Atlas potvrdio da je bio pod istragom kao pripadnik jakog kotorskog klana.
Smanjena kazna ubici Samira Usenagića
Na spisku osoba koje je Filip Vujanović lani pomilovao je i Željko Bulatović, koji je u Višem sudu u Podgorici osuđen za ubistvo karatiste Samira Usenagića i ranjavanje Damira Mandića 2001. godine.
Bulatović je u ponovljenom postupku osuđen na 14 godina zatvora. Predsjednik je uvažio njegovu molbu i skratio kaznu za šest mjeseci. Prethodno je Vrhovni sud odbio zahtjev za vanredno ublažavanje kazne, u kome je Bulatović naveo da je u teškoj materijalnoj situaciji, da živi od majčine penzije a da je nakon počinjenog zločina dobio dijete.
Mijenjati zakon dok suptilno ne postane brutalno
“Juna 2010, kada je usvajan novi Zakon o pomilovanju, Udruženje pravnika je upozorilo na opasnosti pretjerano liberalizovanog postupka davanja pomilovanja i da zbog toga mogu nastupiti zloupotrebe. Novim zakonom isključena je obaveza da se obezbijedi mišljenje suda i “akt milosti” predsjednika nije vezan za ispunjenje bilo kakvih zakonskih uslova prilikom donošenja odluke. ”Pomilovanje treba da se odobrava samo u izuzetnim slučajevima jer se njim mijenjaju pravosnažne sudske presude”, smatra potpredsjednik Udruženja pravnika dr Branislav Radulović.
On navodi da Zakon o pomilovanju BiH normira obavezu da Predsjedništvo jednom godišnje obavještava parlament o odlukama, kao i da se svaku objavljuje u “Službenom glasniku”. Takođe, objavljuje se mišljenje suda, koji je vodio provostepeni postupak i Ministarstva pravde.
”U Hrvatskoj Ministarstvo pravde mora obavijestiti sud i zatražiti od njega podatke, a u Srbiji molba za pomilovanje se podnosi upravo sudu koji je izrekao presudu u prvom stepenu. Nijedno od ovih rješenja ne sadrži novi crnogorski zakon. Posebno je sporna norma koja daje pravo predsjedniku Crne Gore da može saminicijativno pomilovati osuđene, dakle bez molbe samog osuđenika i takvog rješenja nema u zakonima susjednih država. Institut pomilovanja u ovim državama primjenjuje se sa dozom opreza, što pokazuje veoma rigorozna procedura, zakonom zagarantovana transparentnost i reduciran broj pomilovanja. Stoga, crnogorski zakon treba mijenjati, kako se vrlo suptilan institiut pomilovanja ne bi pretvorio u svoju suprotnost“, smatra on.
Kriju se podaci koji upućuju na velike bosove
Radomir Prelević kaže da “javnost vrlo često opravdano sumnja da se institut pomilovanja zloupotrebljava” kad su u pitanju najteža krivična djela, pogotovu kad se podaci o tome kriju.
”Onda je jasno da se tu radi o nekim velikim bosovima u svijetu kapitala”, navodi advokat.
Galerija
( Mila Radulović )