Bredli Mening: Vjerovao sam da američki narod mora da zna istinu o pravoj cijeni rata

Bredli Mening, američki vojnik kojem se sudi zbog odavanja državnih tajni Vikiliksu, pred vojnim sudom je priznao je krivicu za deset od ukupno 22 tačke optužnice. Otvoreno je priznao da je proslijedio dokumenta Vikiliksu jer je vjerovao da američki narod mora da zna istinu o pravoj cijeni rata. Meningu se sudi za najveće neautorizovano curenje povjerljivih državnih tajni u američkoj istoriji.

U petak je u vojnoj bazi u Merilendu održano predraspravno ročište na kome je Mening pročitao svoju izjavu na 35 stranica teksta, a najveći dio njegove izjave odnosi se upravo na motive koji su ga natjerali da Vikiliksu da povjerljiva dokumenta do kojih je došao tokom perioda koji je proveo kao obavještajni analitičar u Iraku.

Na suđenju čovjeku koji je odao najviše tajni SAD-a čak 141 svjedok >>>

Za ono za šta je preuzeo krivicu mogao bi da dobije do 20 godina zatvora

Mening je tako naveo da je bio zgrožen krvožednošću posade američkog helikoptera koja je bez očiglednog razloga napala grupu ljudi u Bagdadu, a tek kasnije se ispostavilo da su napadnuti civili, djeca i novinarska ekipa Rojtersa. Rekao je i da je bio u dubokoj depresiji kada je shvatio u kakvoj vrsti vojnog konflikta Sjedinjene Države učestvuju.

"Duboko vjerujem da su dokumenta i snimci iz ratova u Iraku i Avganistanu, koje je objavio Vikiliks zajedno sa još nekim medijima, najznačajnija dokumenta našeg vremena koji otkrivaju prave razmjere i pravu cijenu ovih ratova. Bili smo opsjednuti hvatanjem i ubijanjem ljudskih meta sa različitih popisa, a pri tome smo zaboravili koji su pravi ciljevi naših misija. Čvrsto sam vjerovao da bi američka javnost, kad bi mogla da vidi ta dokumenta, od vlasti zahtijevala da se otvori rasprava o našoj spoljnoj i vojnoj politici", rekao je Mening, koji je svojevoljno priznao krivicu po deset tačaka optužnice.

Dugo suđenje

On je priznao da je “neutorizovanoj osobi proslijedio nekoliko snimaka, dva obavještajna dokumenta, nekoliko dosijea zatvorenika iz Gvantanama, djelove ratnih dnevnika iz Iraka i Avganistana”.

Za ono za šta je preuzeo krivicu mogao bi da dobije do 20 godina zatvora, ali on nije priznao krivicu po ostalih 12 tačaka koje ga terete za pomaganje neprijatelju, tačnije Al Kaidi, za šta bi mogao da dobije doživotni zatvor je je riječ o izdaji nacionalnih interesa i o ugrožavanju nacionalne bezbijednosti.

Suđenje Meningu počinje 3. juna i očekuje se da će trajati dugo.

Mening na saslušanju u petak nije izgovorio ime osnivača Vikiliksa Džulijana Asanža, već je rekao da je stupio u kontakt sa osobom čije je kodno ime bili Vol. Naveo je da pretpostavlja da je to bio Asanž.

( Vijesti online )