Od kiša se fomiraju jezera smeća, a čitav potok đubreta se uliva u Lim

Mještani Beransela, koji šesti put u dvije i po godine blokiraju gradsku doponiju na Vasovim vodama, uputili su poziv nadležnim inspekcijama da obiđu tu lokaciju i da se uvjere kako se u vremenu obilnih kiša formiraju jezera, a čitav potok koji prolazi ispod smetlišta sliva u rijeku Lim.

Predsjednik Koordinacionog odbora za zaštitu životne sredine te mjesne zajednice Radoje Mišković rekao je da je krajnje vrijeme da inspekcije počnu da rade svoj posao.

„Sada je pravo vrijeme da javnost vidi kakva je ovo potencijalna opasnost i o kakvoj devastaciji i ugrožavanju životne sredine se radi. Otpadne vode sa ove deponije su najveći zagađivači Lima u Beranama, a ne, kako su to eksperti napisali, fabrika kože ’Polimka’. Ta fabrika ne radi već deset godina, dok ispod divljih deponija izvire čitava rijeka, ispirajući opasni otpad, i sliva se u Lim“, rekao je Mišković.

On je kazao da deponija na Vasovim vodama zato predstavlja i “međunarodni problem”, jer je Lim rijeka koja prolazi kroz više država.

„U Crnoj Gori nema većeg zagađivača Lima od divlje deponije na Vasovim vodama. Zamislite samo planinu smeća svih vrsta, uključujući i opasni otpad. Pogledajte kako voda bukvalno izvire ispod tog smeća i odlazi u međunarodne vode. Zato smo mi u prethodnim protestima i dobili podršku stanovnika nekih gradova iz Srbije koji se nalaze u slivu Lima, i siguran sam da će nam se opet pridružiti u protestima ako bude potrebno“, kazao je predsjednik Koordinacionog odbora za zaštitu životne sredine MZ Beranselo.

On je ponovio da su mještani te MZ odlučni da “ovog puta u potpunosti i jednom zauvijek zaustave odlaganje otpada na Vasovim vodama“.

„Uzdamo se u to da će u ovoj državi konačno početi da se poštuju zakoni i da će prestati da vlada zakon sile. Apelujemo i na policiju da dobro prouči situaciju prije nego eventualno krenu na nas. Juče su priveli dvojicu mještana koji su bili na blokadi, ali su ubrzo pušteni. Mislim da je ovog puta teško naći izgovor za upotrebu sile“, rekao je Mišković.

Mještani Beransela su prošlog četvrtka ponovo stali na barikade, ne dozvoljavajući kamionima Komunalnog preduzeća da prolaze prema deponiji na Vasovim vodama.

Lokalne vlasti smatraju da mještani nemaju razloga za blokadu, „jer su eksperti dali posljednju riječ“, a uprava JP „Komunalno“ je pozvala državne organe da im omoguće da rade svoj posao.

Talas protesta u Beranselu, koje je postalo simbol otpora, krenuo je sasvim bezazleno, prije skoro tri godine. Američki državljanin porijeklom iz tog prigradskog naselja Jovan Lončar šest godina ranije nudio je Opštini da plati onoliko koliko su oni dali za zemljište, samo da na Vasovim vodama ne grade deponiju. Njegove izjave u novinama tada su prolazile nezapaženo.

Onda je krajem ljeta 2010. godine zakupio bilbord u centru grada i zalijepio plakat sa fotografijom divljeg smetlišta i pitanjem – dokle. Bilbord je nekoliko dana izazivao znatiželju Beranaca, i sve bi se vjerovatno završilo na tome da lokalne vlasti nijesu jedne večeri odlučile da angažuju vatrogasce da ga pocijepaju, ali su, nakon dvogodišnjeg suđenja, morali da ga uredno vrate na isto mjesto, gdje i sada stoji.

„Jovanov bilbord“, kako ga zovu u tom gradu, bio je inicijalna kapisla za medijsku pažnju. Njegovi Beranselci tada su se konačno probudili. Postavili su rok od devedeset dana lokalnim vlastima da pronađu drugu lokaciju za deponiju. Vlasti su ih shvatile neozbiljno i ignorisale sve do početka protesta i prve blokade polovinom novembra te godine. Tu blokadu su razbili donošenjem privremenih mjera.

Kada je Viši sud oborio tu odluku, uslijedila je druga blokada krajem 2011. godine, doček Nove godine na deponiji i dvanaest dana agonije za komunalce. Lokalne vlasti su poslije neuspjelih pregovora i ubjeđivanja podnijele novu tužbu, „za smetnju posjeda“ protiv MZ, savjeta i 45 građana, ali su izgubili sve sporove protiv Beranselaca, koji su ih koštali skoro četrdeset hiljada eura, kroz troškove koje su morali nadoknaditi.

Mještani Beransela, i sada, šesti put na barikadama, ističu da postoje svi razlozi hitnosti rješavanja problema najveće planine smeća na sjeveru Crne Gore.

„Potrebna je hitna sanacija. Zato je neophodno zaustaviti dalje odlaganje otpada, i zato mještani počinju sa novom blokadom. Da konačno neko počne nešto da radi i da se zaustavi trovanje ljudi i životne sredine. Ne radimo ništa mimo zakona. Opština i država su ti koji moraju da počnu da poštuju Ustav i zakone“, rekao je Mišković.

( Tufik Softić )