Nastavljaju se pregovori o povećanju: Minimalna zarada 193 ili 176 eura

Povećanje minimalne zarade je, prema izjavama iz Vlade, sindikata i Unije poslodavaca (UPCG), sasvim izvjesno i čeka se da se predstavnici zaposlenih i poslodavaca dogovore koliko će iznositi minimalac koji sada prima oko 4.000 zaposlenih.

Da li će to biti 193 eura koliko je prihvatljivo za sindikate i Vladu ili 176 eura koliko nude poslodavci, moglo bi biti poznato tokom ove sedmice kada će biti nastavljeni pregovori socijalnih partnera.

Minimalna cijena rada već dvije godine iznosi 147 eura, odnosno 30 odsto prosječne zarade na nivou države, i za 28 eura je niža od granice siromaštva koja je na nivou od 175 eura i manje od toga ne bi smio da zarađuje nijedan zaposleni što je definisano i Evropskom socijalnom poveljom.

To je osnovni razlog zbog kojeg minimalna zarada mora da se poveća. Sindikati su predlagali da se plate značajnije “odmaknu” od granice siromaštva i da minimalna zarada bude na nivou od 50 odsto prosječne, što bi iznosilo oko 240 eura.

Povećanje minimalne cijene rada ne odgovara brojnim poslodavcima koji tu kategoriju koriste da bi radnicima poreze i doprinose uplaćivali na najmanje dozvoljenu sumu, a razliku isplaćivali na ruke. Na taj način oni štede, a radnicima smanjuju iznos buduće penzije. Na svaki euro za koji bi povećali minimalnu zaradu poslodavci bi imali i 67 centi troška za poreze, doprinose, prireze i ostale dažbine koje se plaćaju iz bruto zarade ili na bruto zaradu.

Prema podacima iz Poreske uprave, 5.343 radnika u privredi i 322 u vanprivredi primaju plate između 150 i 200 eura. Najbrojnija kategorija su radnici u vanprivredi koji imaju zarade između 250 i 300 eura i njih je 30.645

Na sjednici Socijalnog savjeta Vlada i sindikati su prihvatili predlog da se minimalna zarada poveća do nivoa od 40 odsto od prosječne zarade, što bi iznosilo oko 193 eura. Ipak, poslodavci smatraju da bi to bio preveliki udar na privrednike, naročito na sjeveru, tako da zasad pristaju da se minimalac poveća na oko 176 eura što je euro više od stope siromaštva.

To povećanjem minimalca, za one koji ga stvarno a ne fiktivno primaju, značilo bi dijelimično povećanje standarda ali i dalje je izuzetno daleko od iznosa potrošačke korpe, koja prema posljednjim podacima Monstata, košta 800 eura.

Prema podacima koje su nedavno saopštili predstavnici Poreske uprave, plate do 150 eura u Crnoj Gori mjesečno zvanično prima 3.961 zaposlenih u privredi, kao i 157 radnika u vanprivredi, odnosno onih koji platu primaju iz državnog budžeta.

Povećanje minimalne zarade se pominje od kada je početkom mjeseca stupio na snagu izmjenjeni Zakon o porezu na dohodak fizičkih lica kojim se na zarade preko 720 eura bruto, odnosno 480 eura neto, primjenjuje veća poreska stopa od 15 odsto.

“Krizni porez” će biti na snazi samo tokom ove godine, a donijet je kao bi se poboljšalo punjenje državnog budžeta. Zaposleni sa najnižim primanjima, njih 124.000, su pošteđeni novih nameta, a 44.000 zaposlenih koji imaju plate veće od državnog prosjeka će plaćati dodatnih šest odsto poreza na dohodak.

Minimalac ne bi trebalo da bude stalna plata

Minimalna zarada, prema pravilima, treba da obezbijedi minimum socijalne i materijalne sigurnosti najslabije plaćenih zaposlenih, naročito u uslovima poremećaja u poslovanju.

To ne bi smjela da bude praksa poslodavca i radnici bi minimalac trebalo da primaju svega po nekoliko mjeseci godišnje, ukoliko firma za koju rade zapadne u krizu. Zakonom o radu je predviđeno da se minimalna zarada utvrđuje Opštim kolektivnim ugovorom ali je on krajem septembra prošle godine istekao, tako da sada ne postoji dokument koji precizno određuje šta sve čini najnižu platu.

“Pri utvrđivanju minimalne zarade, polazi se od troškova života, kretanja prosječne zarade u Crnoj Gori, egzistencijalnih i socijalnih potreba zaposlenog i njegove porodice, stope nezaposlenosti, kretanja zaposlenosti na tržištu rada, produktivnosti rada, profitne stope u privredi i opšteg nivoa ekonomske razvijenosti Crne Gore”, navodi se u Zakonu o radu, uz napomenu da ona ne može biti niža od 30 odsto prosječne zarade na nivou države.

Prema podacima iz Poreske uprave, 5.343 radnika u privredi i 322 u vanprivredi primaju plate između 150 i 200 eura. Najbrojnija kategorija su radnici u vanprivredi koji imaju zarade između 250 i 300 eura i njih je 30.645.

( Marijana Camović )