Najviše posla oko poljoprivrede, pitanje kako ćemo odbraniti euro

Crnu Goru čeka ozbiljan posao kada su ekonomska poglavlja u pregovorima sa Evopskom unijom (EU) u pitanju, a kao vrlo obimna i zahtjevna su se, u iskustvu Hrvatske, pokazala poglavlja Poljoprivreda i ruralni razvoj, koje je i najobimnije, zaštita životne sredine, bezbjednost hrane. Takođe i veterinarstvo i fitosanitarni nadzor, energetika, ribarstvo i regionalna politika i koordinacija strukturnih instrumenata, kazao je u razgovoru za “Vijesti” sekretar pregovaračkog tima Crne Gore Milivoje Jurišić.

“To su poglavlja koja obuhvataju veliki dio pravne tekovine i zahtijevaju dinamične reforme, prije svega, u usklađivanju domaćeg zakonodavstva s evropskim, izgradnji institucija, obuke kadra, realizacije značajnih infrastrukturnih projekata i slično”, naveo je Jurišić.

On je rekao da dinamika otvaranja poglavlja zavisi od procjene usklađenosti domaćeg zakonodavstva sa zakonodavstvom EU.

“Otvaranju pregovora u određenoj oblasti prethodi sprovođenje analitičkog pregleda pravne tekovine koji nam služi za upoznavanje s evropskim propisima i standardima u određenoj oblasti (eksplanatorni skrining), a zatim i predstavljanje domaćeg zakonodavnog okvira kolegama iz Evropske komisije (bilateralni skrining). Nakon završetka ovih sastanaka EK priprema izvještaj o stanju u konkretnoj oblasti s preporukama gdje su potrebna dalja unapređivanja kroz sprovođenje reformi ili predlaže otvaranje pregovora”, rekao je Jurišić.

Do sada je, od ukupno 9 ekonomskih poglavlja, završen skrining za pet i sada se, prema riječima Jurišića, očekuju izvještaji Evropske komisije.

„Za 1. poglavlje Sloboda kretanja robe smo završili eksplanatorni skrining i u martu ćemo imati bilateralni, dok je ovih dana završen eksplanatorni skrining za 28. poglavlje Zaštita potrošača i zdravlja. U toku je formiranje radne grupe za 15. poglavlje Energetika, a za 30. poglavlje Vanjski odnosi je planirano za mart”, precizirao je Jurišić.

On je kazao da će izvještaji EK pokazati koja poglavlja se uskoro mogu otvoriti.

„Članovi radnih grupa su na sastancima skrininga pokazali veliku posvećenost i dobru pripremljenost za rad zbog čega su pohvaljeni od strane kolega iz EK”, ističe Jurišić.

Na pitanje koje sve državne institucije će biti uključene u pregovore za ekonomska poglavlja, Jurišić je istakao da je cilj pregovaračkog tima bio da se u radnim grupama obezbijede najkvalitetniji ljudi, „stručnjaci koji mogu pomoći da na najbolji način odgovorimo zahtjevima u konkretnim poglavljima”.

U radnim grupama za devet ekonomskih poglavlja, prema njegovim riječima, učestvovaće predstavnici na desetine institucija, među kojima su ministarstva, uprave, regulatorne agencije, Zavod za zapošljavanje, Monstat, Privredni sud, kao i predstavnici civilnog sektora...

Od ukupno 35 pregovaračkih poglavlja, na ekonomske kriterijume odnosi se devet i to: Sloboda kretanja robe, Pravo osnivanja preduzeća i sloboda pružanja usluga, Privredno pravo, Pravo intelektualne svojine, Konkurencija, Energetika, Preduzetništvo i industrijska politika, Zaštita potrošača i zdravlja i Vanjski odnosi.

Kako ćemo odbraniti euro

Crna Gora je 1999. uvela kao sredstvo plaćanje njemačku marku, a 2002. jednostrano euro kao zvanično sredstvo plaćanja. Jurišić je ocijenio da to neće biti ni prednost ni mana kada počnu pregovori u vezi s monetarnim sistemom, ukazujući da je važno na pravi način obrazložiti specifičnost situacije.

„Crna Gora je uvela euro kao zvaničnu valutu prije odluke Ekofina o zabrani unilateralne eurizacije”, ističe Jurišić i dodaje da je prioritet ekonomske politike očuvanje monetarne stabilnosti i stabilnog nivoa cijena.

On podsjeća da je osnovni cilj osigurati da se nivo javnog duga, inflacije i budžetskog deficita, kreću u okviru tzv. Mastriških kriterijuma, koji propisuju pravila kada jedna zemlja može koristiti euro, odnosno biti punopravna članica eurozone.

„Možemo reći da se po tim parametrima nalazimo u boljoj situaciji od nekih država članica Eurozone. S druge strane, mi smo mala ekonomija koja ne može uticati na stabilnost eurozone, niti eura”, rekao je Jurišić.

Galerija

( Rajko Milić )