Šta nas je naučio Šerlok Holms?

"Ljudi često gledaju, ali ne razmišljaju o tome što gledaju. Na primjer, svakog dana prolazimo istim stepenicama na putu do kuće ili posla. A koliko ljudi zna koliko je tih stepenica"

95 pregleda2 komentar(a)
15.02.2013. 11:25h

Najslavniji detektiv Šerlok Holms nije samo tradicionalni psiholog. Njegova razmišljanja su, bez obzira na to što nikad nije postojao u javnosti, duboka i stvarna, tvrdi autorka nove knjige "Genijalni um: Kako razmišljati poput Šerloka Homsa", Frančeska Belandžer.

Ona u knjizi navodi najvažnije lekcije koje nam je lik kojeg je osmislio Artur Konan Dojl ostavio u nasljeđe, a mogu nam pomoći u svim segmentima života.

U priči "Skandal u Boemiji" Šerlok objašnjava Vatsonu koja je razlika između gledanja i uočavanja.

"Ljudi često gledaju, ali ne razmišljaju o tome što gledaju. Na primjer, svakog dana prolazimo istim stepenicama na putu do kuće ili posla. A koliko ljudi zna koliko je tih stepenica? - pita se Holms.

Šta svako od nas o poslu može da nauči od Tarantina? >>>

Svjesno razmišljanje o onom što vidimo ispred nas je aktivan proces za mozak, dok sam čin gledanja može biti pasivna radnja. To objašnjava zašto često ne vidimo ono što nam je pred očima. Kako bismo postali bolji u uočavanju, važno je da svakodnevno vježbamo i obraćamo pažnju na predmete i ljude u našoj okolini, na pravila, ali i izuzetke u njihovom izgledu i ponašanju.

Sve te činjenice pomažu nam da izgradimo širu sliku. Biti svjestan za Holmsa znači biti osjetljiv na signale koji nam dolaze iz svih smjerova. Oni mogu biti u mirisu, ukusu, zvuku, teksturi ili izgledu.

Koncentrisanje na samo jednu stvar dovešće do isključivanja i slabljenja drugih. Vježbanje svih čula povećaće požnju, a u svakodnevnom životu upozoravati nas na moguće opasnosti i pomoći u jačanju intuicije jer stalno "zapošljava" mozak.

Ako jednom problemu prilazimo uvijek iz istog ugla ili sa istim stavom, ne treba da nas začudi što iznova dolazimo do identičnih rješenja. Takva rješenja nemaju vrijednost jer su subjektivna, a za objektivno zaključivanje treba uzeti u obzir više mogućih perspektiva. To se najbolje primjenjuje u zaključivanju o uzrocima ponašanja ljudi, gdje važi pravilo da ne sudimo po sopstvenim kriterijumima, jer oni najvjerovatnije razmišljaju sasvim drugačije od nas. Takođe, detalji su veoma bitni jer ko želi nešto da sakrije, koliko god to vješto činio otkriće se u detaljima. I u rješavanju zločina i u savladavanju malih životnih prepreka, dobro je imati nekog pored sebe sa kime ćemo moći da razmijenimo mišljenje, svjestan je Holms kojem je Votson neizostavan partner i prijatelj.

On je dobro znao da su dvije glave pametnije od jedne, i da je podrška veliki motivator.