"Zatvorenik X" namjeravao da otkrije informacije o operacijama Mosada
Advokat Avigdor Feldman je rekao da je samoubistvu doprinio ogromni emotivni pritisak koji su isljednici izvršili na Zigjera
Australijski imigrant, kojeg je regrutovala izraelska špijunska agencija Mosad, bio je optužen za teška krivična djela prije nego se ubio u izraelskom zatvoru, rekao je jedan od njegovih advokata.
Slučaj koji je privukao veliku pažnju nametnuo je pitanja u Australiji i Izraelu o tome da je Mosad angažovao agente sa australijsko-izraelskim državljanstvom i okolnostima zatvaranja i smrti 34-godišnjeg Bena Zigjera.
Nakon što je australijska televizija ABC prekinula trogodišnju ćutnju, Izrael je priznao da je Zigjer izvršio samoubistvo u zatvoru, gdje je bio izolovan u ime nacionalne bezbjednosti.
Da li se "Zatvorenik Iks" ubio zbog pritisaka: Nije bilo žice koju nisu povukli
Državni organi nisu demantovali da je riječ o Jevreju iz Melburna koji se preselio u Izrael, dobio državljanstvo, pristupio izraelskoj vojsci i Mosadu, da bi bio uhapšen početkom 2010. pod sumnjom da je odavao tajne pošto su australijske vlasti počele da ispituju njegova putovanja u države neprijateljski nastrojene prema Izraelu..
Kuvajtski list "Al-džarida" piše da je "Zatvorenik X" bio član Mosadove jedinice koja je bila zadužena za ubistvo jednog zvaničnika Hamasa prije tri godineTakva putovanja bi bila nemoguća za jednog Izraelca, ali ne i za Australijanca, posebno ako ima pasoš sa novim imenom poput Ben Alen, koje je Zigjer koristio.
Izraelski advokat Avigdor Feldman je rekao da se sastao sa muškarcem koji je dobio ime "Zatvorenik X" dan prije njegove smrti.
"Sastao sam se sa jednom uravnoteženom osobom koja je racionalno odmjeravala svoje pravne opcije", kazao je Feldman za televiziju Kanal 10.
Advokat je za "Džeruzalem post" izjavio da Zigjer, koji je diplomirao pravo u Melburnu, nije htio da pristane na nagodbu sa tužiocem jer je želio da skine ljagu sa svog imena. Feldman nije htio da otkrije detalje o optužbama, za koje je rekao da ih je zatvorenik poricao.
Izvještavanje o ovom slučaju u Izraelu je i dalje pod strogom cenzurom vlade.
Kuvajtski list "Al-džarida", pozivajući se na "zapadne izvore", piše da je "Zatvorenik X" bio član Mosadove jedinice koja je bila zadužena za ubistvo jednog zvaničnika Hamasa prije tri godine.
Prema kuvajtskom listu, Zjiger je kontaktirao vladu u Dubaiju nakon ubistva Mahmuda al-Mabua, koji je nađen mrtav u hotelskoj sobi u Dubaiju januara 2010.
On je navodno ponudio informaciju o operaciji ubistva u zamjenu za zaštitu Dubaija. „Al-džarida“ navodi da su izraelske snage nakon toga uhapsile i zatvorile Zigjera tako da ni čuvari nisu znali njegov pravi identitet.
Australijski "Ferfeks midia" nudi drugačiju verziju, prema kojoj je Zigjer namjeravao da otkrije informacije o izraelskim obavještajnim operacijama, uključujući korištenje falsifikovanih australijskih pasoša, ili vladi Australije ili medijima, prije nego što je uhapšen.
Zigjer je "vjerovatno bio pri tome da dune u pištaljku, ali nije dobio šansu", izjavio je jedan australijski bezbjednosni zvaničnik.
Advokat Feldman je rekao da je samoubistvu doprinio ogromni emotivni pritisak koji su isljednici izvršili na Zigjera.
"Rekli su mu da može očekivati dugu zatvorsku kaznu i izolaciju od porodice i jevrejske zajednice. Nije bilo nerva koji mu nisu pogodili, i mislim da je na kraju to dovelo do tragičnog ishoda".
Zigjer, koji potiče iz poznate jevrejske porodice u Australiji, sahranjen je u Melburnu. Za sobom je ostavio suprugu Izraelku i dvoje djeceAustralijski mediji su objavili da je Zigjer bio jedan od najmanje trojice australijsko-izraelskih državljana pod istragom istragom Australijske bezbjednosne obavještajne organizacije (ASIO) zbog sumnje da špijuniraju za Izrael.
Australija se žalila Izraelu 2010. nakon što je je Dubai saopštio da su pripadnici Mosada koristili lažne australijske pasoše. Mabuove ubice su imale i pasoše Britanije, Irske, Francuske i Njemačke.
Vjeruje se da je Mosad posljednjih godina pojačao rat protiv iranskog nuklearnog programa, gerilaca libanskog Hezbolaha, nuklearnog naoružavanja Sirije i krijumčarenja oružja Palestincima preko Dubaija, Sudana i Egipta.
Odstupajući od prethodnih izjava, australijski ministar spoljnih poslova Bob Kar je juče rekao da je njegovo ministrastvo saznalo da je Zigjer u zatvoru još u februaru 2010. On je u srijedu rekao da su australijske diplomate u Izraelu saznale za to tek nakon što se ubio.
Izraelsko ministarstvo pravde je saopštilo da je sud naredio istragu kako bi se ispitao mogući nemar u vezi sa smrću zatvorenika. Zigjer, koji potiče iz poznate jevrejske porodice u Australiji, sahranjen je u Melburnu. Za sobom je ostavio suprugu Izraelku i dvoje djece.
Regrutovanje imigranata rizično
Zigjerovo samoubistvo usmjerilo je pažnju na regrutovanje Jevreja rođenih u inostranstvu, koji mogu da rade kao špijuni koristeći pasoše matične države kao paravan.
Izrael ne krije da priliv Jevreja iz inostranstva, posebno iz muslimanskih država, smatra obavještajnom prednošću s obzirom na njihovo poznavanje jezika i kulture. Mosad je mnoge imigrante regrutovao ili tražio da pozajme originalni pasoš, vjerovatno da bi ih špijuni koristili kao zaštitu.
Međutim, izraelski zvaničnici tvrde da Mosad nikad nije koristio Jevreje u inostranstvu protiv interesa njihovih država. Dok neki obavještajni veterani kažu da je angažovanje Jevreja rođenih u inostranstvu u skladu sa univerzalno elastičnom etikom špijunaže, to nosi opasnosti sa sobom.
Strane dobrovoljce je teško provjeriti a izlaganje Izraelca curenju bezbjednosnih podataka je manje vjerovatno sa špijunima obučavanim kod kuće. Dok je Zigjerova porodica odbila da javno komentariše slučaj, prijatelji „Zatvorenika X“ se sjećaju njegovog cionističkog vaspitavanja i ponosa u Izraelu.
Ideja da je neko poput Zigjera prekršio Mosadov zavjet ćutanja, možda čak doveo živote u opasnost, izazvala je preispitivanje u Izraelu.
"Je li operativac Mosada počinio izdaju?" objavio je najtiražniji dnevnik "Jediot ahronot" na naslovnici.
Gad Šimron, bivši oficir Mosada, kaže da je to moguće, imajući u vidu bivše izraelske slučajeve dvostrukih agenata i krtica, među njima i jevrejskih imigranata.
Galerija
( Angelina Šofranac )