Zbog krize mnogi štede i na osiguranju
Problemi se prvenstveno ogledaju u enormnom povećanju otkupa polisa, što ukazuje na činjenicu da se klijenti lako odriču polise životnog osiguranja
Loš standard stanovništva, slaba kupovna moć, povećanje troškova života, nelikvidnost privrede, visoko učešće obaveznih neživotnih osiguranja koje građani moraju platiti i ukupna ekonomska situacija u državi ključni su problemi sa kojima se suočavaju osiguravajuće kuće.
U razgovoru za „Vijesti“, osiguravači ističu da pokušavaju da izađu u susret klijentima koji imaju problema sa plaćanjem da ne bi primjenjivali nepopularnu mjeru storniranja polise (raskid ugovora kojim prestaje osiguravajuće pokriće).
Životno osiguranje uključuje osiguranje života, dobrovoljno penziono i osiguranje raznih vidova bolesti... Neživotno osiguranje podrazumijeva osiguranje motornih vozila, imovine od požara, robe u transportu...
Broj storniranih polisa i drugi pokazatelji poslovanja osiguravajućih kuća na kraju prošle godine za sada nijesu dostupni jer Agencija za nadzor osiguranja, kako je objašnjeno, tek treba da sačini izvještaj.
„Društva za osiguranje koja posluju na crnogorskom tržištu u postupku su evidentiranja, analize i izračuna relevantnih operativnih i finansijskih podataka i pokazatelja o poslovanju u 2012. godini“, rečeno je „Vijestima“ u Agenciji.
Izvršni direktor osiguravajuće kuće Merkur Marko Ivanović ocijenio je da su problemi u poslovanju vezani za opšti ekonomski ambijent u državi koja i dalje osjeća efekte ekonomske krize.
„Pokušali smo u prošloj godini da prilagođavanjem postojećih proizvoda platežnoj moći građana i uvođenjem novih proizvoda održimo nivo prodaje. Razvoj tržišta životnih osiguranja je trenutno ograničen uslovima koje nam je nametnula ekonomska kriza. Problemi koje očekujemo u toku ove godine se ogledaju kroz negativne makroekonomske pokazatelje i povećanje troškova života građana, što izdvajanja za životno osiguranje stavlja na nezasluženo nisku poziciju na listi prioriteta prosječnog crnogorskog građanina“, naglasio je Ivanović.
On je kazao da se trude da pronađu rešenje za one klijente koji nijesu u mogućnosti da izmire obaveze za premije kako ne bi pribjegavali storniranju ugovora što je za osiguranike najnepovoljnija opcija.
„Ugovarače čiji ugovori dospiju u probleme sa plaćanjem premije pokušavamo da sačuvamo nudeći opciju smanjenja premije, promjene načina njenog plaćanja, zamrzavanje ugovora ili kapitalizacija ugovora (mirovanje) ukoliko su se za to stekli uslovi. Trudićemo se u ovoj godini da kvalitetnom brigom o postojećim klijentima održimo broj raskinutih ugovora na što nižem nivou, što nam je i do sada polazilo za rukom“, rekao je Ivanović.
Kako je objašnjeno, nelikvidnost privrede, smanjenje kupovne moći stanovništva je izraženo od početka krize i sa tim izazovima će se osiguravajuće kuće suočavati i u 2013. godini
U Merkur osiguranju prosječna godišnja premija na klasične životne programe sa štednom komponentom iznosi oko 480 eura, dok je minimalni iznos godišnje premije 185 eura. Ivanović je objasnio da postoji više mogućnosti za plaćanje premije od koji je jedna od najpovoljnijih plaćanje preko trajnog naloga bez dodatnih troškova. On je dodao da su uspjeli u prošloj godini da ostvare rast premije od 20 odsto u odnosu na 2011. što predstavlja značajno veći rast od planiranog.
Izvršni direktor osiguravajuće kuće Grave Maja Pavličić naglasila je da su glavni problemi na tom tržištu pad standarda i kupovne moći građana.
„Problemi se prvenstveno ogledaju u enormnom povećanju otkupa polisa što ukazuje na činjenicu da se klijenti lako odriču polise životnog osiguranja, rješavajući u tom momentu kratkoročno problem, ali sa dugoročnim gubitkom. Mješovito životno osiguranje prvenstveno je štednja za dane penzije kojom se obezbjeđuje sigurnu starost, ali i obezbjeđenje korisnika polise u slučaju ostvarenja rizika smrti“, rekla je Pavličić, dodajući da pošto se tek svode „računi“ za prošlu godini ne mogu govoriti o dobiti za koju vjeruju da će biti na nivou prethodnih godina.
Prosječna premija u Grave osiguranju koju klijenti plaćaju je oko 400 eura, dok je najniža godišnja premija 250 eura ili na mjesečnom nivou 22 eura sa uračunatim doplatkom od šest odsto za mjesečno plaćanje.
“U protekloj godini zaključili smo 1.393 nova ugovora“, kazala je Pavličić.
Kada pada standard, veća tolerancija na dug
Iz osiguravajuće kuće Unika su kazali da je razvoj tržišta osiguranja otežan zbog trajanja ekonomske krize, ta da je jedan od problema evidentno visoko učešće neživotnih osiguranja u ukupnoj premiji.
„Loše ekonomske prilike i nelikvidnost u privredi uslovili su da mnoge kompanije pribjegnu smanjenju pokrića rizika što direkno utiče i na visinu premije. Ono što je dobro jeste da se u izmjenama zakona o osiguranju u 2012. godini dala podrška razvoju osiguranja u bankama i očekujemo da će banke u budućem periodu prepoznati interes za razvoj bankoosiguranja”, kazali su u toj osiguravajućoj kući.
Kako je objašnjeno, nelikvidnost privrede, smanjenje kupovne moći stanovništva je izraženo od početka krize i sa tim izazovima će se osiguravajuće kuće suočavati i u 2013. godini.
„Vodimo računa o klijentima, ukoliko imaju poteškoća u plaćanju polisa, predlažemo različite modele otplate duga po polisi. Uz to, nudimo proizvode osiguranja koji se mogu plaćati u jednakim mjesečnim ratama. Ne očekujemo da će tokom ove godine problem storniranja biti izraženiji. Od samog početka vodili smo računa o svim segmentima poslovanja, povećavali nivo kapitala i rezervi, a sve u cilju dugoročnog razvoja na crnogorskom tržištu”, istakli su u osiguravajućoj kući Unika.
U toj kompaniji su rekli da su prošle godine zabilježili rast premije iznad 16 odsto, da u ukupnom tržištu imaju učešće 14 odsto, kao i da je prosječna premija po polisi u neživotnom osiguranju iznosila blizu 200 eura, dok je u životnom osiguranju ona bila u visini od blizu 350 eura.
Moguće da polisa miruje
I u Grave osiguranju tvrde da klijentima koji imaju problema sa plaćanjem izađu u susret da ne bi pribjegavali krajnjoj mjeri storniranju polise.
„Storniranje je za osiguranje kao i za ugavarača osiguranja najnepopularnija mogućnost prestanka ugovora. Kad dođe do situacije da polisu moramo stornirati, uvijek predlažemo klijentu uplatu još jedne ili dvije godišnje premije kako bi imali uslova za kapitalizaciju (mirovanje) polise koja ostaje aktivna i može se reaktivirati i protekom određenog vremenskog perioda”.
„Prilikom kapitalizacije polise, život osiguranika osiguran je na manju osiguranu sumu od ugovorene, ali je polisa aktivna, pripisuje se dobit i isplaćuje se nakon isteka ugovora. U slučaju smrti osiguranika, korisnicima se isplaćuje kapitalizovana osigurana suma”, navela je Pavlčić, koja tvrdi da iz godine u godinu imaju manje storniranih ugovora.
Galerija
( Marija Mirjačić )