Drobnič: Poglavlja 23. i 24. su krv u organizmu, bez njih drugi djelovi ne rade

“Poglavlja 23. i 24. su krv u organizmu, i ako ta krv ne cirkuliše..."

69 pregleda7 komentar(a)
Mitja Drobnič, Foto: Arhiva "Vijesti"
08.02.2013. 13:21h

Pregovaračka poglavlja 23. i 24, biće prvi ozbiljni testovi za crnogorsku Vladu, i kašnjenja u otvaranju tih oblasti mogu dovesti do zaustavljanja pregovora sa Evropskom unijom (EU), kazao je šef Delegacije EU u Podgorici Mitja Drobnič. On je na sjednici skupštinskog Odbora za evropske integracije, koji je razmatrao dosadašnji tok pregovora, kazao da su poglavlja 23. i 24. važna za Uniju, jer se odnose na vladavinu prava i na pitanja koja su povezana sa drugim poglavljima. “Poglavlja 23. i 24. su krv u organizmu, i ako ta krv ne cirkuliše određeni djelovi tijela ne mogu da funkcionišu. Bez vladavine prava nema demokratije i tržišne privrede, zato Unija pridaje toliki značaj tim poglavljima”, precizirao je Drobnič. On je kazao da je jedan od presudnih koraka za otvaranje ta dva poglavlja reforma Ustava u dijelu pravosuđa, navodeći da u EU vjeruju da nezavisnost te grane vlasti mora biti uređena najvišim pravnim aktom. “To pitanje ne može biti zasnovano na zakonima, jer svaka Vlada želi da ih mijenja, i zbog toga se to mora urediti Ustavom”, pojasnio je Drobnič. On je ocijenio da će izmjene Ustava biti ozbiljan test, jer je za njih potrebna dvotrećinska podrška u parlamentu. “Ukoliko Crna Gora ispuni preporuke Venecijanske komisije, onda će dobiti visok stepen povjerenja kod država članica, što će joj pomoći u daljim pregovorima”, dodao je Drobnič.

Lis: Vlada preuzima upravljanje novcem Šef operativnog sektora u Delegaciji Andre Lis kazao je da je Crna Gora od 2007. godine dobila 235 miliona eura od IPA fondova, ocjenjujući da je saradnja sa Vladom i civilnim sektorom bila dobra. Lis je kazao da je Delegacija do sada upravljala novcem i da je vrijeme da taj posao preuzme Vlada.

On je pojasnio da se u upravljanju novcem iz IPA fondova mora uvesti decentralizovani pristup, navodeći da se Vlada za to priprema. “Institucije moraju biti spremne za taj posao, jer postoji rizik da se dio novca izgubi. Ljudi upravljaju novcem i zato je važno da to rade stručnjaci”, smatra Lis. On je dodao da će ubuduće sva pomoć iz IPA fondova biti sufinasirana iz državnog budžeta. “IPA dva program će opredjeljivati pomoć od 2014. do 2020. Godine”, rekao je Lis.

Radunović i Abazović: Skupština da ima značajniju ulogu Predsjednik Odbora Slaven Radunović kazao je da pozicija tog parlamentarnog tijela u pregovorima sa EU još nije utvrđena, navodeći da se radi na Rezoluciji koja bi uspostavila okvir za saradnju između Odbora i Vlade. “Naša želja je da se uključujemo ranije u pregovore i da na vrijeme ukazujemo na eventualne problem u pregovorima. Zato je bitno da znamo pregovoračke pozicije Vlade”, rekao je Radunović. On smatra da marginalizacija Odbora u pregovorima ne bi bila dobra za građane Crne Gore i za EU. “Građani treba da budu u potpunosti upoznati sa pregovorima u kojima Skupština mora imati značajniju ulogu”, dodao je Radunović. Član Odbora Dritan Abazović kazao je da nije dobro da se parlament izbjegava u integracijama, ocjenjujući da Vlada ne ispunjava preporuke iz Deklaracije Parlamentarnog odbora za stabilizaciju i pridruživanje Crne Gore i EU. Abazovića je zanimalo kako Delegacija EU gleda na nova dešavanja u aferi Telekom, navodeći da se Tužilaštvo distancira od tog problema. Drobnič je naveo da ne želi da komentariše tu aferu, ali je dodao da Unija ocjenjuje države kandidate na osnovu rezultata u konkrentnim slučajevima. Abazović je rekao da sve partije shvataju značaj reformi Ustava, navodeći da nijesu dobre poruke koje šalje crnogorsko pravosuđe.

Milić: Analizirati kako je trošen novac iz IPA fondova Jovan Martinović iz Demokratske partije socijalista smatra da parlament nije zapostavljen u pregovorima. “Ključna uloga parlamenta je usvajanje zakona, što to tijelo i radi, a Odbor mora više da se uključiu u informisanje građana o evrointegracijama”, rekao je on. Član Odbora Srđan Milić kazao je da se Crna Gora može nadati da će postati član Unije do 2020., i da značaj parlamenta u pregovorima zavisi od vladajuće većine. “Odbor bi morao da kontaktira sa ostalim radnim tijelima parlamenta i niko u Crnoj Gori ne treba da ima strah od podjele informacija i odgovornosti”, rekao je on. Milić smatra da je potrebno da se uradi analiza na koji način je do sada utrošen novac iz IPA fondova.

Bulatović: Šarić primjer veze kriminala i vlasti Predrag Bulatović iz Demokratskog fronta ocijenio je da uloga Odbora nije dobro definisana, i da to tijelo mora da predstavlja Skupštinu u pregovorima. On je naveo da nijesu riješene afere Listing, Balkanski ratnik i Telekom. “Odbjegli Darko Šarić je bio poslovni partner ljudima u srpskoj i crnogorskoj vlasti, a on nije primjer poslovnog čovjeka već veze organizovanog kriminala i vlasti”, rekao je Bulatović. Drobnič je kazao da je siguran da će Crna Gora nastaviti da usvaja neophodne reforme, i da Vlada treba da uključi parlament u pregovore. “U tom procesu biće potrebne i druge izmjene Ustava, koje se odnose na druga poglavlja osim onih koje su vezane za pravosuđe, ali sada su te priorite”, rekao je Drobnič, navodeći da je Slovenija tokom priključenja Uniji dva puta mijenjala najviši pravni akt. Član Odbora Predrag Sekulić smatra da su građani dobro informisani o evrointegracijama. „To pokazuje i da vladajuća koalicija već deset godina sa prefiksom Evropska Crna Gora dobija ubjedljivo svake izbore“, rekao je on. Radunović smatra da vladajuća koalicije ne pobjeđuje zbog evropskog imena, već, kako je kazao, zbog metoda koji su bliži centralnoj Africi nego Evropi.