Usvojena rezolucija o pristupu Kosova EU

Spoljnopolitički odbor Evropskog parlamenta (EP) danas je u Strazburu usvojio predlog rezolucije u kojoj se ocjenjuje da Evropska unija s Kosovom može da sklopi Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju, iako pet članica EU ne priznaju njegovu nezavisnost, zbog čega se one "ohrabruju" da ipak priznaju vlasti u Prištini.

Predlog rezolucije je usvojen sa 42 glasa "za", devet poslanika je bilo protiv, a dvanaest je bilo uzdržanih.

U predloženom tekstu, usvojenom uz većinu prihvaćenih amandmana, navodi se da se EP protivi podjeli Kosova, "osim ako ne dođe do drugačijeg rješenja obostranom saglasnošću Srbije i Kosova".

Na ovu formulaciju je jedan poslanik stavio verbalnu primjedbu, tražeći da ostane samo stav da se EP protivi podjeli Kosova.

Evropski parlamentarci "podvlače da podjela Kosova nije rješenje i pozdravljaju podršku teritorijalnom integritetu Kosova, koju je izrekla Evropska komisija".

U predlogu rezolucije, čiji će konačan tekst biti sačinjen na temelju svih prihvaćenih dopuna, kaže se i da EP "prima na znanje okončanje nadzirane nezavisnosti Kosova" na temelju stava međunarodne upravljačke grupe da je "rješenje za status Kosova suštinski sprovedeno".

Evropski parlamentarci "izražavaju zabrinutost zbog pomanjkanja bitnijeg napretka u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije" na Kosovu i traže da se korupcija suzbija na visokom nivou.

U ovom dokumentu traži se "ukidanje paralelnih struktura na sjeveru Kosova koje", kako se to navodi, "održava srpska država", a posebno povlačenje službi bezbjednosti i pravosudnih tijela.

Traži se i "puni uvid u finansiranje škola i bolnica na sjeveru Kosova u skladu s odredbama Ahtisarijevog plana".

Rezolucijom se traži da Evropski parlament izrazi "žaljenje što, uprkos napretku, povratak izbjeglica i raseljenih lica i dalje predstavlja izazov, posebno zbog incidenata vezanih za bezbjednost". Takođe se pozdravlja obnova dijaloga Beograd-Priština "uz posredovanje visoke predstavnice Ketrin Ešton, što je dalo novi zamah dijalogu", i traži se da se primijene svi dogovori, a posebno onaj o upravljanju prelazima.

U predlogu rezolucije se navodi i da Priština mora sprovesti ustavne odredbe o decentralizaciji vlasti i da "kosovske vlasti moraju preduzeti dalje korake kako bi izašle u susret srpskoj manjini, naročito na sjeveru, dok saradnja sa svim kosovskim Srbima mora biti ojačana".

Parlament EU smatra da vlasti u Prištini moraju brzo sprovesti niz zakona i uslova da bi se pokrenuli pregovori o pridruživanju Kosova s evropskom dvadesetsedmoricom. Posebno se naglašava da "kosovske vlasti moraju dati novu snagu obavezama koje su s tim u vezi preuzele, kao i političkoj volji za jačanje vladavine zakona, prava manjina, sposobnosti administracije i struktura za trgovinu".

EP ukazuje da izvještaj Revizorskog suda EU o manjkavom djelovanju Euleksa kad je riječ o jačanju vladavine prava na Kosovu "izaziva veliku zabrinutost". Revizorski sud EU je nedavno u svom nalazu ocijenio da je, uprkos potrošenim stotinama miliona eura iz budžeta EU, "nivo organizovanog kriminala i korupcije na Kosovu i dalje visok". Ovaj Sud EU je predočio da je "kosovsko pravosuđe i dalje pod političkim uplivom i neefikasno" i da "Kosovo ima ograničenu sposobnost da zaštiti svjedoke".

Galerija

( Beta )