Sjutra kontrolno saslušanje Čarapić i Mitrović

Skupštinski Odbor za antikorupciju zakazao je za sjutra kontrolno saslušanje vrhovnog državnog tužioca, Ranke Čarapić i direktora Uprave za sprječavanje pranja novca i finansiranje terorizma, Predraga Mitrovića, u vezi sa privatizacijom Telekoma. Odbor je krajem decembra donio odluku da obavi kontrolno saslušanje Čarapić i Mitrovića. Odbor tada o tom pitanju nije glasao već je iskoristio poslovničku odredbu da se kontrolno saslušanje, na osnovu predloga trećine članova parlamentarnog radnog tijela, održi po automatizmu. U Crnoj Gori je sredinom prošle godine počeo da radi Anketni odbor za prikupljanje činjenica i informacija o korupciji u privatizaciji Telekoma, koji je, između ostalih, saslušao Čarapić i Mitrovića i dostavio Skupštini tehnički izvještaj o radu, koji sadrži sve aktivnosti koje su sprovedene u prethodnom periodu, ali ne i predlog mjera koje po ocjeni Anketnog odbora parlament treba da preduzme, u skladu sa Ustavom i zakonom. Krajem prošle godine Dojče Telekom i njegova mađarska podružnica Mađar Telekom pristali su da plate kaznu od oko 95 miliona dolara u okviru nagodbe o sudskoj tužbi, u kojoj se tvrdilo da su bivši rukovodioci te dvije kompanije potkupili državne funkcionere u Crnoj Gori i Makedoniji. SEC je optužio bivše direktore Mađar Telekoma da su dvojici funkcionera crnogorske Vlade i "sestri visokog Vladinog zvaničnika koja se bavi advokaturom" platili 7,35 miliona eura mita u procesu privatizacije Telekoma Crne Gore 2005. godine. Pred Okružnim sudom u Njujorku održano je 18. januara posljednje ročište po tužbi američke Komisije za hartije od vrijednosti (SEC) protiv tri bivša direktora Mađar telekoma koji su, kako se navodi u tužbi, 2005. godine korumpirali zvaničnike crnogorske i makedonske Vlade. Sudija Okružnog suda u Njujorku, Ričard Saliven u narednom periodu će razmotriti sve argumente koje je dobio od od predstavnika SEC-a. SEC treba da dokaže da su nekadašnji čelnici Mađar Telekoma, Elek Štraub, Tamaž Marvai i Andraš Balog, nanijeli štetu američkoj berzi jer su, u periodu kada se ta kompanija kotirala na njoj, iz budžeta firme potplatili neimenovane zvaničnike u dvije zemlje.

( MINA )