Ugovoren već odrađen posao

Centar iz Bijele sa Norvežanima dogovorio izviđanje područja za koje se sumnja da sa njih vreba opasnost od kasetne municije, iko je godinama dobro upoznat sa tim

0 komentar(a)
03.02.2013. 12:46h

Iako je potpisao sporazum sa "Norveškom narodnom pomoći", vrijedan 300.000 eura, po kome će mu Norvežani samo za "generalno izviđanje" terena za koje se sumnja da su zagađeni neeksplodiranom kasetnom municijom dati 50.000 eura, Regionalni centar za podvodno razminiranje iz Bijele već godinama je dobro upoznat sa područjima na kojima vreba opasnost od te vrste municije.

To potvrđuju izvještaji "Landmine and Cluster Munition Monitora" (LCMM), međunarodne organizacije za monitoring opasnosti od neeksplodranih minskih sredstava i kasetne municije na kopnu, sa sjedištem u Ženevi u Švajcarskoj, a sa kojom je centar iz Bijele i njegov direktor Veselin Mijajlović u stalnoj komunikaciji.

LCMM je 2008. od crnogorske Vlade zvanično obaviješten da "ne postoji nijedan dio teritorije pod crnogorskom jurisdikcijom ili kontrolom, a u kojem se zna ili sumnja da postoje mine za uništavanje žive sile"
LCMM kontinuirano prati opasnosti koja vlada od neeksplodiranih mina na kopnu, posebno od kasetne municije i njihove podatke koriste sve relevantne međunarodne institucije koje se zalažu za zabranu korišćenja tih vrsta ubojnih sredstava.

Švajcarska organizacija objavljuje godišnje izvještaje za svaku državu koja se suočava sa tim problemom, a u posljednjem raportu o Crnoj Gori stoji da ih je direktor RCUD-a Veselin Mijajlović i-mejlom 29. jula 2012. obavijestio da "Crna Gora nije zvanično objavila da je ispunila sve svoje obaveze po članu 5. Međunardne konvencije o zabrani upotrebe, skladištenja, proizvodnje i proda je kopnenih mina namijenjenih uništavanju žive sile i tih mina".

Po tom članu, sve države-potpisnice konvencije donijete 1997, imale su obavezu da u roku od 10 godina neutrališu sve mine namijenjene uništavanju žive sile, odnosno da identifikuju sve djelove teritorije pod svojom nadležnošću koji su ugroženi od takvih minsko-eksplozivnih sredstava, propisno ih markiraju, ograde i osiguraju od ulaska civila u ta rizična područja.

LCMM je 2008. od crnogorske Vlade zvanično obaviješten da "ne postoji nijedan dio teritorije pod crnogorskom jurisdikcijom ili kontrolom, a u kojem se zna ili sumnja da postoje mine za uništavanje žive sile", što analitičari LCMM-a dovode u vezu i sa Mijajlovićevom izjavama "Pobjedi" i "Danu" iz novembra iz 2007. u kojima je direktor RCUD-a poručio da je "Crna Gora postala prva država na Balkanu bez opasnosti od mina".

Iako je to bio zvaničan stav Vlade za koju radi, kao i priča koja se servirala crnogorskoj javnosti, Mijajlović je i-mejlom 26. marta 2009. LCMM-u proslijedio čitavu studiju o postojanju neeksplodiranih ubojnih sredstava u Zeti, u širem rejonu aerodroma Golubovci, kao i procjeni troškova za njihovo uklanjanje.

Subprojektil tipa BLU-97

"Kontaminacija ovog prostora uključuje neeksplodiranu kasetnu municiju zaostalu iz NATO vazdušnih udara 1999. na položaje Vojske SCG. Problem sa kojim se suočavamo sastoji se od neeksplodiranih BLU-97 subprojektila iz kasetnih avio-bombi, a koji se uglavnom nalaze na i u širem okruženju aerodroma Golubovci blizu Podgorice. Procjenjuje se da se neeksplodirani kasetni subprojektili nalaze na površini od oko 250 hiljada kvadrata i da ugrožavaju područje četiri naselja najbliža aerodromu Golubovci", piše u izvještaju o Crnoj Gori za 2012, koji je LCMM napravio pozivajući se na podatke dobijene i-mejlom od Mijajlovića, odnosno u razgovoru sa Borislavom Miškovićem, rukovodiocem tima za neeksplodirana ubojna sredstva u MUP-u Crne Gore.

LCMM navodi i da Crna Gora tokom 2011. i 2012. nije sprovodila akcije čišćenja teritorije ugrožene neeksplodiranom kasetnom municijom, kao i da ih je Mijajlović obavijestio da su samo ronioci RCUD-a u ljeto 2012. u rijeci Zeti našli i uništili dva neeksplodirana kasetna subprojektila
Mijajlović je LCMM u julu 2012. obavijestio i da je u jednoj od akcija pretrage terena oko Golubovaca, 2011. pronađen i uništen jedan subprojektil tipa BLU-97, a dva u 2010. godini.

Analitičari LCMM u izvještaju posebno ukazuju na kontradiktornost njegovih ranijih javnih izjava i zvaničnog stava crnogorske Vlade da u državi "nema područja zagađenih neeksplodiranom kasetnom municijom", sa podacima koje im je Mijajlović saopštio u telefonskim razgovorima u julu 2011, kada je priznao "postojanje neeksplodiranih kasetnih subprojektila, kao i da su dvije krave povrijeđene u jednoj takvoj eksploziji 2007".

Direktor RCUD-a lani je stručnjacima LCMM saopštio i da "plan za sprovođenje tehničkog izviđanja kontaminiranog područja", koji datira iz 2007, "još nije privukao pažnju donatora", a istovremeno je i porekao svoje i ranije tvrdnje svojih kolega iz MUPa švajcarskoj organizaciji iz 2009, "da je poljoprivredno područje u Zeti očišćeno i bezbjedno za upotrebu, ali njegovi rubovi nijesu očišćeni i mogu i dalje predstavljati prijetnju za civilnu populaciju".

"RCUD nam je saopštio da čišćenje zaostalih neeksplodiranih ubojnih sredstava u rejonu Golubovaca nije urađeno po standardima za humanitarno deminiranje", piše u izvještaju LCMM o Crnoj Gori za 2012. pozivajući se na sadržinu mejla koji im je Mijajlović poslao 29. jula 2012.

LCMM navodi i da Crna Gora tokom 2011. i 2012. nije sprovodila akcije čišćenja teritorije ugrožene neeksplodiranom kasetnom municijom, kao i da ih je Mijajlović obavijestio da su samo ronioci RCUD-a u ljeto 2012. u rijeci Zeti našli i uništili dva neeksplodirana kasetna subprojektila.

Projekat do polovine 2014.

Memorandum o razumijevanju između kancelarije "Norveške narodne pomoći" za Jugoistočnu Evropu i Regionalnog centra za podvodno razminiranje, potpisan je u Bijeloj.

"Norvežani su predvidjeli 300.000 eura donacije za projekat koji će početi generalnim izviđanjem područja u Crnoj Gori za koje se sumnja da su zagađena neeksplodiranom kasetnom municijom", kazao je direktor centra Veselin Mijajlović.

Ukoliko bude otkrivena neeksplodirana municija, kako je rečeno, na "sumnjivim" područjima počece njihovo čišćenje.

Izviđanje će početi narednih dana, a cijeli projekat mogao bi da traje do polovine naredne godine.

Direktor Regionalne kancelarije "Norveške narodne pomoći", sa sjedištem u Beogradu, Emilo Jeremić, kazao je da su imali slične akcije u Hrvatskoj, Bosni i Srbiji.

Rekao je i da neće otvarati kancelariju u Crnoj Gori, već će sve aktivnosti realizovati preko bijelskog centra.

Galerija