Vujanović uvažio 142 molbe za pomilovanje

Predsjednik Crne Gore Filip Vujanović u 2012. je, od 310 zahtjeva, uvažio 142 molbe za pomilovanje osuđenih lica, pri čemu je u svim slučajevima postojao pozitivan predlog Ministarstva pravde prema njihovoj opravdanosti.

Vujanović je od uvaženih molbi za pomilovanje izrečene zatvorske kazne zamijenio uslovnom osudom u 46 slučajeva, u 42 zahtjeva zatvorske kazne su zamijenjene novčanom, a u 48 slučajeva je djelimično oslobodio od izvršenja kazne zatvora osuđena lica.

Ističe se da se u najvećem broju slučajeva radi o licima koja su djela učinila u značajno ranijem periodu prije pomilovanja

"U 17 slučajeva oslobođenje iznosi mjesec, u 14 slučajeva dva, u 10 slučajeva tri, u tri slučaja četiri, u jedan slučaj pet, u tri slučaja šest mjeseci", navodi se u saopštenju.

Vujanović je u šest slučajeva oslobodio osuđena lica daljeg izdržavanja kazne od devet do 27 dana.

Ministarstvo pravde je kod zamjene zatvorske kazne za novčanu ili uslovnu osudu vodilo računa formirajući predlog i o proteku vremena od izvršenja krivičnog djela i okolnostima koje su se u međuvremenu dogodile.

"Nijedna pozitivna odluka o pomilovanju nije donijeta a da nije postojao pozitivan predlog ministra pravde", navodi se u obrazloženju Vujanovićeve odluke o broju i strukturi pomilovanja.

Ističe se da se u najvećem broju slučajeva radi o licima koja su djela učinila u značajno ranijem periodu prije pomilovanja.

"U tom periodu nijesu vršena krivična djela, pa su i svojim ponašanjem osuđena lica pokazala da se ostvarila resocijalizacija".

Navodi se da Centar za socijalni rad sagledava efekte izdržavanja kazne na članove porodice, u materijalnom i psihološkom smislu

"Istovremeno, u međuvremenu, izmijenile su se okolnosti za osuđena lica u njihovu korist što sud nije mogao znati. U takvim slučajevima bilo bi krajnje kontraproduktivno takva lica upućivati na izdržavanje kazne jer je svrha kažnjavanja resocijalizacija, a ona se već ostvarila", kaže se u saopštenju.

Za lica koja se pomiluju skraćenjem kazne koja se izdržava daje se više mišljenja, među kojima pravosudnih organa, Centra za socijalni rad i Zavoda za izvršenje krivičnih sankcija (ZIKS).

"Mišljenje Centra za socijalni rad ima težinu na koju je ukazano u procesu zamjene zatvorske za drugu kaznu. U ovim slučajevima to mišljenje ima još veći značaj jer se daje za osuđeno lice koje je na izdržavanju kazne", kaže se u obrazloženju.

Navodi se da Centar za socijalni rad sagledava efekte izdržavanja kazne na članove porodice, u materijalnom i psihološkom smislu.

"U ovim slučajevima mora biti urađena najtemeljnija opservacija porodice i kroz nju ocjena socijalne anamneze osuđenog lica. Ovo mišljenje ima poseban značaj na formiranje predloga ministra pravde i odluke o pomilovanju predsjednika države”, navode iz Vujanovićevog kabineta.

Ističe se da su, pored nacionalnih propisa Crne Gore, sistem izvršenja krivičnih sankcija i pitanje zaštite prava lica lišenih slobode predmet brojnih međunarodnih instrumenata, posebno Savjeta Evrope (SE) i Ujedinjenih nacija

Upozorava se da se ozbiljno i odgovorno mora analizirati socijalna anamneza osuđenog lica, jer je veoma važno kako će njegovo izdržavanje kazne da utiče na porodicu.

Ističe se da poseban značaj ima Zavod za izvršenje krivičnih sankcija i da je poznato da brojni njegovi vaspitači, ljekari i drugo osoblje tretiraju stepen resocijalizacije osuđenog cijeneći dali je ostvarena svrha kažnjavanja.

"Ako se u timskom radu da pozitivna ocjena i predloži skraćenje kazne onda je prirodno da to mora uticati na predlog ministra pravde i odluku predsjednika države".

Podsjeća se da se u svim državama resocijalizacija kao zadatak zatvora uvažava sa posebnom pažnjom.

"Ako se tako ne bi postupalo ne samo da bi se ignorisala institucija nego i postignute mjere resocijalizacije. Stoga je ministar pravde uvažavajući stav Centra za socijalni rad i ZIKS-a predlagao skraćenje izdržavanja kazne”, navodi se u saopštenju.

Ističe se da se, poslije svih mišljenja, daje predlog ministra pravde.

Ministarstvo pravde vrši nadzor nad zakonitošću rada organizacije za izvršenje krivičnih sankcija, to je državni organ koji u okviru resora pravde i ljudskih prava ima obavezu i odgovornost da brine o pravima osuđenih lica uključujući i skraćenje kazne.

"Zato je predlog ministra pravde posebno važan i zato ga je predsjednik države posebno i vrednovao", navode iz Vujanovićevog kabineta.

Ističe se da su, pored nacionalnih propisa Crne Gore, sistem izvršenja krivičnih sankcija i pitanje zaštite prava lica lišenih slobode predmet brojnih međunarodnih instrumenata, posebno Savjeta Evrope (SE) i Ujedinjenih nacija.

"Nadležni organi u Crnoj Gori nastoje da promovišu ciljeve i vrijednosti sadržane u konvencijama, ali i preporukama SE, Evropskim zatvorskim pravilima i Evropskim pravilima probacije", kaže se u Vujanovićevem obrazloženju odluke o broju i strukturi pomilovanja u prošloj godini.

( Mina )